.
Svrha je nastave hrvatskoga kao drugoga jezika, da se učenici mogu uspješno sporazumijevati s većinskim govornicima hrvatskoga jezika, i na jezičnoj i na kulturološkoj razini. Kako je visoko razvijena sposobnost služenja hrvatskim jezikom nužna za budući život i rad učenika, uključujući i pojedine vještine koje trebaju steći (i) na hrvatskome, konačna je svrha da učenici ovladaju hrvatskim kao izvorni govornici kako bi živjeli i radili u Republici Hrvatskoj posve ravnopravni govornicima kojima je hrvatski materinski jezik. Stekli su dovoljno bogat rječnik, razumiju osnovne jezične strukture hrvatskoga jezika i služe se njima, razvijaju sve veću sposobnost primjene hrvatskoga standardnoga jezika u govoru i pismu. Razvijaju sposobnost uporabe podataka dobivenih iz različitih izvora, sposobnost tumačenja, preispitivanje i vrjednovanja različitih sadržaja. Razvijaju znanje o jeziku različitih medija, njihovoj ulozi i vrijednostima koje promiču. Osvijeste svoje procese ovladavanja drugim jezikom i nauče se služiti različitim strategijama kako bi unaprijedili i očuvali svoje znanje hrvatskoga.
Razumiju hrvatsku književnost i hrvatsku kulturu, njihovu ulogu u povijesti i sadašnjosti, upoznaju se s temeljnim vrijednostima na kojima počiva hrvatsko društvo. Razumiju razlike između vlastite i hrvatske kulture, posebno onu koja se očituje u jeziku. Poznaju književnosti susjednih i kulturno-povijesno bliskih naroda te svjetsku književnost.
Međutim, govornici manjinskih jezika u Hrvatskoj koji se školuju na materinskome jeziku, a hrvatski imaju samo kao jedan nastavni predmet (model A) najvjerojatnije ne će uspjeti ovladati hrvatskim na razini izvornih govornika pa bi za njih trebalo drugačije oblikovati ishode i krajnju svrhu učenja.
U
čenička postignuća na kraju prvoga i drugoga odgojno-obrazovnog ciklusaTijekom obrazovnoga razdoblja do dvanaeste godine života učenici će automatizirati znanje hrvatskoga jezika tako da mogu uspješno usvajati druge predmete i djelatno se pismeno i usmeno sporazumijevati u svakodnevnim situacijama. Žele se izražavati hrvatskim jezikom u različitim situacijama, a kako bi to ostvarili, žele što više učiti hrvatski da u tome uspiju.
Načinom koji odgovara njihovoj dobi i predznanju, učenici će moći:
Slušanje: razumjeti različite vrste razgovijetno izgovorenih tekstova ostvarenih hrvatskim standardnim idiomom; razumjeti temeljnu govornikovu nakanu.
Govorenje: djelatno sudjelovati u razgovoru; usmeno predstavljati jednostavnije sadržaje razumljive slušateljima.
Čitanje: razumjeti glavninu sadržaja tekstova različitih oblika; nakon raspravljanja uočiti temu i glavnu misao književnih tekstova napisanih hrvatskim standardnim jezikom.
Pisanje: pisati različite vrste sastavaka s tematikom iz svakodnevnoga života, stvarnoga i zamišljenoga te potrebnih školskih sadržaja.
Učenička postignuća na kraju trećega odgojno-obrazovnog ciklusa - završetak osmoga razreda
Tijekom obrazovnoga razdoblja do kraja osnovnoškolskoga obrazovanja učenici će se moći uspješno služiti hrvatskim jezikom pismeno se i usmeno sporazumijevajući u različitim društvenim situacijama, uključujući obrazovni jezik kako bi postali djelatni dio hrvatskoga društva. Žele se što bolje izražavati hrvatskim jezikom i stoga usmjeriti na točnije ovladavanje hrvatskim.
Načinom koji odgovara njihovoj dobi i predznanju, učenici će moći:
Slušanje: razumjeti različite vrste prirodno izgovorenih tekstova ostvarenih hrvatskim standardnim idiomom; razumjeti govornikove nakane.
Govorenje: djelatno sudjelovati u različitim vrstama razgovora; usmeno predstavljati složenije sadržaje razumljive slušateljima.
Čitanje: jezično i sadržajno razumjeti primjerene tekstove različitih oblika; nakon proučavanja i raspravljanja razumjeti književne tekstove .
Pisanje: pisati različite vrste tekstova nužnih za nastavak školovanja i svakodnevni život poštujući najvažnije jezične i pravopisne norme hrvatskoga standardnoga jezika.
Učenička postignuća na kraju četvrtoga odgojno-obrazovnog ciklusa - završetak drugoga razreda srednje škole te strukovne i umjetničke škole
Do kraja općeg obaveznoga obrazovanja učenici će se moći uspješno pismeno i usmeno sporazumijevati u različitim društvenim situacijama, kao djelatni dio hrvatskoga društva. Žele se što stručnije izražavati i stoga se u služenju hrvatskim jezikom trude naći prikladne izraze.
Načinom koji odgovara njihovoj dobi i predznanju, učenici će moći:
Slušanje: razumjeti različite vrste stručnih tekstova prirodno izgovorenih; razumjeti govornika koji se služi razgovornim i dijalektalnim obilježjima.
Govorenje: sudjelovati u stručnim raspravama točno se izražavajući; usmeno predstavljati stručne sadržaje razumljive slušateljima.
Čitanje: jezično i sadržajno razumjeti stručne tekstove različitih oblika i funkcionalnih stilova; razumjeti književne tekstove nakon samostalnoga proučavanja; prilagoditi svoje čitanje prirodi teksta i svrsi čitanja.
Pisanje: pisati različite vrste tekstova nužne za svakodnevni život i rad u osnovnome zanimanju poštujući većinu jezičnih i pravopisnih norma hrvatskoga standardnoga jezika.
Učenička postignuća na kraju gimnazije
Do kraja gimnazijskoga obrazovanja učenici će se moći uspješno, točno i glatko pismeno i usmeno sporazumijevati i biti sposobni za nastavak obrazovanja. Osviješteno se služe biranim jezičnim izrazima.
Načinom koji odgovara njihovoj dobi i predznanju, učenici će moći:
Slušanje: razumjeti različite vrste prirodno izgovorenih umjetničkih i ostalih tekstova; razumjeti govornika koji se služi razgovornim i dijalektalnim idiomima.
Govorenje: uspješno sudjelovati u različitim vrstama razgovora; glatko se i točno izražavati služeći se najvažnijim govorničkim vještinama; predstavljati različite sadržaje razumljive slušateljima jezično i govornički uspješno prenoseći svoje nakane.
Čitanje: jezično i sadržajno potpuno razumjeti najrazličitije vrste i stilove tekstove; samostalno odabirati i razumijevati pročitane složenije književne tekstove; prilagoditi svoj rad na tekstu prirodi teksta i svrsi čitanja.
Pisanje: pisati sve potrebne vrste tekstova nužne za nastavak školovanja u potpunosti