Hreljin

HRELJIN je primorsko mjesto koje se smjestilo na brijegu istočno od grada Bakra.
Jedno je najstarijih naselja u ovom dijelu Primorja. Tko je i kada sagradio stari utvrđeni grad Hreljin, nitko pouzdano ne zna.
Legenda kaže da ga je sagradio Herkul – Hrelja koji je u ove krajeve došao iz Grčke.
Prvi puta u pisanim dokumentima Hreljin se spominje 1225. godine u jednom ugovoru o tazbini kojeg su potpisali knezovi Zrinski i Frankopani. 1288. godine Hreljin sa ostalim gradovima Vinodola potpisuje Vinodolski zakon, jedan od najstarijih pravnih kodeksa na tlu Evrope.
Utvrđenim Hreljinom ova slavna hrvatska obitelj Zrinski - Frankopani vlada sve do njezine propasti 1670. godine.
Tada vlast nad Hreljinom preuzima Ugarska komora, koja je 1700. godine sastavila 1. hreljinski urbar, propis – zakon kojim su uređeni odnosi između kmetova i feudalaca.
  1726. godine započinje gradnja Karlove ceste. 
Već tada, početkom gradnje te prometnice stanovnici utvrđenog hreljinskog grada su prepoznali važnost rimske poslovice «VIA VITE» - «ceste znače život» i počinje lagano preseljavanje Hreljina uz karolinšku cestu.
Stari hreljinski grad postaje ruševan i slabo nastanjen, pa se ukida 1789. hreljinski kaptol, a započinje gradnja crkve Sv. Jurja na Hreljinu, te se i župnik 1790. seli na novi Hreljin, koji se vrijeme kratke francuske vladavine u ovim krajevima zvao i Piket.