Ideja o kriznom porezu došla je od sindikata, a kao prijedlog uobličio ga je Željko Lovrinčević, član Ekonomskog vijeća i glavni ekonomski savjetnik Jadranke Kosor. Zakon o posebnom porezu Sabor je po hitnoj proceduri donio krajem srpnja, a kako bi se što prije ublažio proračunski deficit, primijenjen je već na primanja isplaćena u kolovozu.
U početku je zahvatio samo plaće, mirovine i honorare, a od listopada je proširen i na primitke od samostalne djelatnosti te ostale primitke iz domene oporezivanja dohotka, dividende i udjele u dobiti. Krizni porez se obračunava po dvije stope - 2 posto na primitke u iznosima od tri do šest tisuća kuna, a na iznose iznad šest tisuća po stopi od 4 posto.
U prva tri mjeseca krizni porez je napunio državnu blagajnu sa 600 milijuna kuna. Od njegova uvođenja, 'haračem' je obuhvaćeno oko dvije trećine zaposlenih te 27 posto umirovljenika, čija su mjesečna neto primanja viša od 3.000 kuna.
S obzirom na učinke u prva tri mjeseca, izgledno je da će ukupan efekt kriznog poreza u 2009. godini premašiti planiranih 755 milijuna kuna. Ako se proračun bude nastavio puniti istim tempom, do kraja godine krizni porez bi mogao donijeti milijardu kuna.
Uvođenje kriznog poreza izazvalo je i negativne reakcije stručnjaka koji su detektirali krupne nelogičnosti zakonskog rješenja o porezu. Činjenica da jedna kuna nekoga može potpuno poštedjeti kriznog nameta ili ga gurnuti u skupinu 'četiri posto', samo je jedan od primjera koji ukazuju na nepravednost 'harača'.
U početku je zahvatio samo plaće, mirovine i honorare, a od listopada je proširen i na primitke od samostalne djelatnosti te ostale primitke iz domene oporezivanja dohotka, dividende i udjele u dobiti. Krizni porez se obračunava po dvije stope - 2 posto na primitke u iznosima od tri do šest tisuća kuna, a na iznose iznad šest tisuća po stopi od 4 posto.
U prva tri mjeseca krizni porez je napunio državnu blagajnu sa 600 milijuna kuna. Od njegova uvođenja, 'haračem' je obuhvaćeno oko dvije trećine zaposlenih te 27 posto umirovljenika, čija su mjesečna neto primanja viša od 3.000 kuna.
S obzirom na učinke u prva tri mjeseca, izgledno je da će ukupan efekt kriznog poreza u 2009. godini premašiti planiranih 755 milijuna kuna. Ako se proračun bude nastavio puniti istim tempom, do kraja godine krizni porez bi mogao donijeti milijardu kuna.
Uvođenje kriznog poreza izazvalo je i negativne reakcije stručnjaka koji su detektirali krupne nelogičnosti zakonskog rješenja o porezu. Činjenica da jedna kuna nekoga može potpuno poštedjeti kriznog nameta ili ga gurnuti u skupinu 'četiri posto', samo je jedan od primjera koji ukazuju na nepravednost 'harača'.
bglavac
irida
