Znanstvenici znaju već duže vrijeme da u takvim olujama nastaju iskre gama zraka. Međutim, nove snimke Fermija pokazale su da one stvaraju i struje elektrona i njihovih antimaterijskih partnera, pozitrona.

Ovaj neočekivani rezultat, predstavljen na zasjedanju Američkog astronomskog društva, samo produbljuje misterij bljeskova gama zraka na Zemlji koji se za grmljavinskih nevremena zbivaju oko 500 puta na dan. Uzroci te složene igre svjetla i materije još uvijek nisu razjašnjeni.

Grmljavinske oluje stvaraju izuzetno snažna električna polja koja se prazne munjama. Elektroni u tim područjima ubrzavaju se gotovo do brzine svjetlosti i zrače moćne gama zrake. Ti bljeskovi u tisućinki sekunde mogu stvoriti toliko nabijenih čestica koliko ih kroz Zemljinu atmosferu prođe u svim ostalim procesima.

Teleskop Fermi lansiran 2008. posebno je dizajniran da hvata gama zrake koje stižu iz svih krajeva svemira.

'Očekivali smo da ćemo vidjeti iskre gama zraka u grmljavinama... Međutim, iznenadilo nas je otkriće da u njima nastaju i pozitroni koji su antimaterijski ekvivalent elektrona', rekla je Julie McEnery, jedna od NASA-inih znanstvenica koje rade na Fermiju.

Kako u olujama nastaje antimaterija?

Kada gama zrake prođu pored jezgara atoma njihova se energija može pretvoriti u par čestica – jedan elektron i jedan pozitron. Budući da su elektroni i pozitroni nabijeni, rasporedit će se po Zemljinim magnetskim silnicama i, okupljeni u fokusiranim zrakama materije i antimaterije, otputovati u suprotnim pravcima na velike udaljenosti. Kada se pozitroni i elektroni ponovno sretnu, međusobno će se 'poništiti' i stvoriti svjetlo karakteristične boje koje je zabilježio Fermi.