Grkokatolička Crkva

Grkokatolička Crkva ili Crkva istočnoslavenskog obreda jest Crkva vlastitog prava (sui iuris) koja se u bogoslužju služi grčko-bizantskim obredom i grčkim, staroslavenskim ili drugim jezicima, u punom je zajedništvu s Rimskom Crkvom te priznaje Rimskog biskupa za Petrovog nasljednika, njegujući dogmatsku, liturgisku, duhovnu i juridičku tradiciju prvomileniske Crkve, iznikle iz kapadociskih Otaca.

Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj baštini bizantsku tradiciju koju primiše Hrvati kod svog doseljena na ove prostore, jer su prostori današnje južne Hrvatske obredno potpadali pod Carigrad a juridični su priznavali vlast Rimskog biskupa. Nakon Istočnog raskola jedan dio želijo je sačuvati tu bogatu crkvenu baštinu.

Nakon prodora osmanlija u XVI. stoljeću na područja južnog Hrvatskog kraljestva to stanovništvo se počelo povlačiti prema slobodnom hrvatskom teriroriju želeči sačuvati goli život ali isto tako i svoju vjerso crkvenu specifičnost. Došavši na područje slobodnih hrvatskih zemalja prihvatili su kao Uskoci ulogu branitelja "slobode i krsta časnoga" započeli su organizirati svoj hirarhijski crkveni život grčko-slavenskog obreda.

Središta grkokatoličkoga crkvenog života bila su Žumberak, biskupija u Marči, nakon zločinačkog paljenja Marče biskupija je preseljena u Pribić, kasnije na imanje Tkalec a u Križevcima je 1777. ustanovljena sadašnja biskupija za vjernike istočnog obreda na području ovog djela austriske monarhije.

Marčansko-križevačka eparhija (biskupija) ima već u 17. stoljeću u središtu Zagreba instituciju sjemeništa za odgoj crkvenog, intelektualnog i društvenog kadra. U tom sjemeništu skroz dugi niz stoljeća odgojeni su i školani mnogi ljudi zaslužni za Crkvu, hrvatski narod na svim područima javnog i društvenog djelovanja.

U Križevcima se nalazi rezidencija i stolna crkva grkokatoličkih biskupa. U početku je biskupija bila u sastavu ostrogonske a zatim novoosnovane zagrebačke metropolije (1852). Vjernici te biskupije su Hrvati, od 1777. godine Rusini, od 1924. godine Ukrajinci i drugi.