Slušanje glazbe u ranim stadijima nakon moždanog udara može poboljšati oporavak pacijenata, tvrde istraživači.

Istraživači su usporedili pacijente koji su slušali glazbu nekoliko sati na dan, s onima koji su slušali audio knjige, ili nisu slušali ništa.
Skupina pacijenata koja je slušala glazbu pokazala je bolji oporavak memorije i sposobnosti opažanja, i pozitivnije opće stanje uma.

U članku objavljenom u časopisu „Brain“, finski tim istraživača koji je proučavao 60 pacijenata tvrdi da glazba može biti korisni dodatak terapiji.
Voditelj istraživanja, Teppo Sarkamo, sa sveučilišta u Helsinkiju, rekao je da glazba može biti iznimno važna za pacijente koji još nisu spremni za druge oblike rahabilitacije.

Glazba ima i druge prednosti, a to su cijena i jednostavnost.
Istraživanje je bilo usmjereno na 60 pacijenata koji su počeli u njemu sudjelovati čim su primljeni u bolnicu zbog moždanog udara.
Svrha je bila ponuditi glazbenu terapiju prije nego što počnu promjene na mozgu koje se događaju kao posljedica moždanog udara.

Većina pacijenata imala je problema s kretanjem i kognitivnim procesima, kao što su pozornost i pamćenje.
Pacijenti iz skupine koja je slušala glazbu imali su prigodu odabrati kakvu vrstu glazbe žele slušati. Svi pacijenti bili su podvrgnuti i uobičajenoj rehabilitaciji nakon moždanog udara.

Nakon tri mjeseca, verbalna memorija popravila se za 60% u glazbenoj skupini pacijenta, u usporedbi s 18% u skupini koja je slušala audio knjige i s 29% u skupini koja nije slušala ništa.

Usmjeravanje pozornosti i sposobnost kontrole i obavljanja mentalnih operacija i rješavanja sukoba poboljšalo se za 17% u muzičkoj skupini, a u ostalim se dvjema skupinama nije uopće poboljšala.

G. Sarkamo je izjavio: „Drugi su istraživači pokazali prvih nekoliko tjedana i mjeseci nakon moždanog udara, pacijenti svakodnevno provode oko tri četvrtine vremena u aktivnostima koje nisu terapeutske, većinom u svojim sobama, neaktivni i bez interakcije, bez obzira na to što je upravo to razdoblje idealno za rehabilitacijske treninge, gledajući s pozicije moždane plastičnosti.“

„Naše istraživanje prvi put pokazuje da slušanje glazbe za vrijeme tog razdoblja koji je od iznimne važnosti može potaknuti kognitivni oporavak i spriječiti loše raspoloženje, i ima prednost da je jeftino i može se jednostavno provesti.“
Ipak, priznaje kako je potreban daljnji rad da se potvrde rezultati istraživanja, i da ne treba pretpostaviti kako će terapija glazbom funkcionirati kod svih pacijenata.

Na kraju je dodao: „Terapija glazbom ne bi trebala biti alternativa, nego dodatak drugim aktivnim oblicima terapije, kao što su terapija govorom ili neuropsihološka rehabililitacija.“

Kao neke od mogućih teorija koje bi objasnile taj učinak, istraživači spominju mogućnost da glazba izravno potiče oporavak u oštećenim područjima mozga, ili, da potiče neke opće načine povezane s mogućnošću mozga da oporavi i obnovi mrežu neurona nakon oštećenja, ili, kao treća mogućnost nameće se sposobnost glazbe da posebno utječe na dio živčanog sustava koji je uključen u osjećaje zadovoljstva, nagrade i pamćenja.

Preuzeto sa www.mojdoktor.hr
Za MojDoktor:
Lovro Lamot, dr.med.