Bubamare izumiru: Znanstvenici traže pomoć stanovnika kako bi ih spasili!
Osjećaj sreće kada vam malena bubamara sleti na ruku mogao bi postati stvar prošlosti.
Ova je vrsta postala tako rijetka da su znanstvenici diljem Sjedinjenih Država zabrinuti da bi mogla u potpunosti izumrijeti.
Tu uskače Lost Ladybug projekt koji je započeo entomolog John Losey sa sveučilišta Cornell.
Lost Ladybug projekt pomaže dokumentirati na kojim se mjetima bubamare zadržavaju, kako bi mogli zaključiti zašto izumiru.
Proteklih je 20 godina nekoliko vrsta bubamara bilo vrlo rašireno diljem SAD-a, no sada su postale ekstremno rijetke.
- Ljudi jednostavno vole bubamare. Vrlo su karizmatične i pristupačne. Želimo shvatiti zašto izumiru i kako ih možemo vratiti - rekao je Losey.
Uz pomoć građana koji sudjeluju u projektu, entomolozi se nadaju kako će ostvariti svoj cilj.
Kukci su svjesni, inteligentni i znaju brojati
Unatoč tome što imaju minijaturne mozgove, insekti bi mogli biti svjesni i inteligentni poput mnogo većih životinja, pokazalo je novo britansko istraživanje.
Računalnom analogijom mogli bismo reći da veći mozak znači veći tvrdi disk, ali ne i bolji procesor - kaže autor studije Professor Lars Chittka
Stručnjaci sa Sveučilišta Queen Mary i Cambridgea tvrde kako činjenica da im mozak nije veći od glave pribadače ne znači da su glupi. Računalne simulacije pokazuju da se osjećaj svijesti može stvoriti u toliko malenim živčanim krugovima da mogu stati u mozak kukaca, dok se sposobnost brojanja može ostvariti sa samo nekoliko stotina neurona.
Za osjećaj svijesti, koji ih razlikuje od automatiziranog robota, dovoljno ih je, tvrde, tek nekoliko tisuća.
- Veći mozgovi pridonose pohranjivanju detalja upamćenih slika ili zvukova ali ne nužno i složenosti razmišljanja. Računalnom analogijom mogli bismo reći da veći mozak znači veći tvrdi disk, ali ne i bolji procesor – dodao je Chittka.
Razlike u veličini mozgova među životinjama su goleme. Mozak kita teži i do devet kilograma, a u njemu može biti i oko 200 milijardi živčanih stanica. Ljudski mozak teži oko 1,25 kilograma i ima oko 85 milijardi neurona. S druge strane mozak pčele ima samo jedan miligram i manje od milijun živčanih stanica.
Znanstvenici su već ranije uočili da velike mozgove obično imaju životinje vrlo razvijenih osjetila poput sluha ili vida kao i one od kojih borba za egzistenciju zahtijeva vrlo precizne kretnje.