"Bog je stvorio čovjeka prema svom liku i nijedan stroj koji je napravio čovjek ne može trajno zadržati sliku Boga. Zar je moguće da bi Bog napustio svoje vječne principe i dopustio jednom Francuzu u Parizu da svijetu da Vražji izum?"

To je ulomak teksta lista "Leipziger Stadtanzeiger", objavljen nakon 2. siječnja 1839. kada je u svim glasilima objavljeno da je Louis Jacques Daguerre izumio fotografiju.

Izum je odmah nazvan "dagerotipija" i prvi je uspješni postupak fotografiranja pomoću srebrnih soli. Posebno preparirana srebrno bakrena ploča osvjetljavala se u mračnoj komori od 20 do 30 minuta. Nakon toga ta se ista ploča posebnim postupkom razvila da bi se dobio pozitiv koji se mogao kopirati.

To je suhoparan opis postupka do kojeg je Daguerre došao mukotrpnim i upornim radom. Poslije jednogodišnjeg eksperimentiranja francuska je vlada prihvatila njegov projekt i financijski mu pomogla.

Daguerre je napravio prvu fotografiju i navodno je cijeli Pariz pohrlio na Akademiju vidjeti to novo čudo, "dagerotipiju".

Danas je teško shvatiti uzbuđenje njegovih suvremenika. No, u to doba, jedva da se i u mislima moglo shvatiti da od krajolika, vedute, portreta može nastati slika bez ikakvog slikarskog ili crtačkog umijeća.