Hermann Hesse

 

Hermann Hesse (Calw, 2. srpnja 1877. - Montagnola, Švicarska 9. kolovoza 1962.), njemački književnik

Herman kao dječak

Svojim djelima postiže za života značajne uspjehe.

Povremeno se javlja u političkom životu u duhu svojih demokratskih i pacifističkih uvjerenja.

Poslije Prvoga svjetskog rata priklanja se psihoanalizi, a živo ga privlači misticizam Dalekoga Istoka.

U njegovim se prvim romanima odražavaju pojedine faze autorovih unutarnjih kriza, a u kasnijim se pojavljuju općeljudski problemi.

Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1946. godine.

Najpoznatija djela:

• "Stepski vuk"
• "Demian"
• "Igra staklenim biserima"
• "Sidarta"

 

Stepski vuk (njem.: Der Steppenwolf) je roman njemačkog književnika Hermanna Hessea, objavljen 1927. godine.[1] Govori o Harryju Halleru, osamljenom i nezadovoljnom intelektualcu u potrazi za izlazom iz životne krize u koju ga je dovela podvojenost vlastite ličnosti između ljudske i vučje prirode. Uz pitanja identiteta i individualizma, roman se bavi i kritikom malograđanštine i društvenih tendencija iz poslijeratnog razdoblja.

Roman je u početku naišao na nezainteresiranost i odbijanje. U SAD-u je, u pojedinim saveznim državama, bio zabranjen u školskim knjižnicama zbog opisivanja "seksualnih perverzija" i uporabe droga. Veliku popularnost stekao je tek 60-ih i 70-ih godina među pripadnicima hipi-pokreta, koji su u Hesseu pronašli duhovnog vođu.

Hesse je počeo pisati Stepskog vuka sredinom 20-ih godina kada je proživljavao tešku životnu krizu. Zbog neslaganja sa ženom (oženio se 1924. - drugi put) mučio ga je osjećaj osamljenosti i izoliranosti od svijeta. Istovremeno je raslo njegovo nezadovoljstvo građanskim društvom i tehničkom civilizacijom; progonile su ga i pesimistične slutnje o novom svjetskom sukobu. U očajnom raspoloženju razmišljao je o samoubojstvu, a pohađao je i terapije kod psihologa.

 

Indijska filozofija u djelu Hermana Hesea

Uticaj istočnjačke, a posebno indijske filozofije, u Hesseovom književnom djelu je više nego očit. Poznato je da je pisac putovao u Indiju nekoliko puta i na taj način je došao u dodir sa samim izvorom ove filozofije.

Teško je bilo za jednu ovakvu ličnost da u svome djelu zadrži monizam ljudske duše, koji je karakterističan za Zapad i zapadnu filozofiju.

Moramo imati na umu da je umjetnost dinamična pojava, te da je kao takva u korelaciji sa društvenim promjenama, a njih je bilo mnogo i njihove posljedice su bile višestruke.

Najznačajnija posljedica je, svakako, razbijanje kolektivne svijesti čovjeka i njegova individualizacija. Dakle, ljudska duša, ako je ikada i činila jednu cjelinu, sada se nalazila u krhotinama.

Hesse je sebi postavio logično pitanje- kako predstaviti razbijenu ljudsku dušu u totalitetu? Odgovor na ovo pitanje i izlaz iz egzistencijalne klopke je upravo našao u indijskoj filozofiji, koja ne vjeruje u monizam duše, nego upravo suprotno- u njen pluralizam.

Hesse je predstavio ljudsku ličnost kao skup različitih i mnogobrojnih ličnosti, različitih starosti, polova i pogleda na svijet. Na ovaj način je vješto izbjegao dualizam duše, koji se javljao kao veliki problem za tadašnjeg intelektualca, te je na dosta originalan način pomirio suprotnosti između apolonizijskog i dionizijskog.

Njegova je poruka da ideju o duši prihvatimo kao takvu, zbog toga što će naš život tada biti mnogo lakši i jednostavniji.

Citati

• "Ako nekog mrzimo, onda u njegovom liku mrzimo nešto što je usađeno u nama samima. Ono što nije u nama samima, to nas ne uzbuđuje." (Demian)

• "Bog nam ne šalje očaj da bi nas ubio, već da bi nov život u nama probudio."

• "...imamo u duši i sve ono što je ikada živjelo u ljudskim dušama. Svi bogovi i đavoli koji su ikada postojali....svi se oni nalaze u nama, tu su kao mogućnosti, kao želje, kao izlazi."

• "I najnesretniji život ima svojih sunčanih časova i, pod pjeskom i kamenjem, svoje sitne cvjetiće sreće." (Stepski vuk)

• "Ja sam odabrao put egoista ili vjernika, pa obaveze prema vani smatram sporednima u odnosu na one koje dugujemo vlastitoj duši."

• "Mi možemo razumjeti jedan drugog, ali svako od nas može da protumači sebe samog." (Demian)

• "Mržnja prema samome sebi dovodi do iste stravične osamljenosti i očaja kao i pretjerani egoizam."

• "Nije sreća biti voljen. Svako voli sebe, ali voljeti drugog, to je sreća!"

• "Nikada nisam živio bez vjere i ne bih niti dana bez nje mogao, ali sam cijeli svoj život mogao bez crkve."

• "Ništa na svijetu nije čovjeku odvratnije negoli da pođe putem koji ga vodi njemu samome!"

• "Patnja zadaje bol samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš voljeti... Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja mržnja je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time..."

• "Postoji neko zlo među ljudima koje ih sprečava da se udružuju i nagoni ih da između sebe otvaraju ponor. Jedino ljubav može da ih natjera da taj jaz premoste."

• "Samoća je put kojim sudbina želi čovjeka dovesti sebi samome."

• "Silnik propada zbog sile, gramzivac zbog novca, pokorni propada služeći, a onaj koji traži nasladu propada zbog slasti." (Stepski vuk)

• "Sretan je ko umije da voli."

• "Sretni smo samo onda kada od sutrašnjeg dana ništa ne tražimo, a od današnjega sa zahvalnošću primamo ono što nam nosi."

• "Svaka inteligentnija vrsta humora započinje time da čovjek samoga sebe ne shvaća ozbiljno."

• "Šta je stvarno živ čovjek - o tome se danas zna manje no ikada, pa se tako i na gomile strijeljaju ljudi, od kojih je svaki dragocjen, neponovljiv pokušaj prirode."

• "Što više ljubimo i darujemo se, to više naš život zadobiva smisao i vrijednost."

• "Većina ljudi ne želi plivati prije nego to i umije. Zar to nije duhovito? Naravno da ne žele plivati! Ta rođeni su za tlo, ne za vodu. I naravno da ne žele misliti; ta oni su stvoreni za život, ne za mišljenje! Tako, a tko misli, tko od mišljenja pravi glavnu stvar , taj u tome može doduše daleko dospjeti, ali takav je pak tlo zamijenio vodom, a u njoj će se jednom utopiti!" (Stepski vuk)

• "Zakon ljubavi nije zapovijed nego poziv na sreću."

• "Život svakog čovjeka je put ka samome sebi, pokušaj puta, nagovještaj staze. Nijedan čovjek nikad nije bio potpuno i do kraja on sam; ali svaki ipak teži da to postane, jedan mutno, drugi svjetlije, svaki onako kako umije."

• "Heroj je onaj tko ima hrabrosti za svoju sudbinu."