NIKOLAJ ANDREJEVIČ RIMSKI-KORSAKOV

 

Rođen: 6. ožujka 1844. u Tikhvinu
Umro: 8. lipnja 1908. u Ljubensku

U gradiću Tikhvinu u ondašnjoj novgorodskoj guberniji u Rusiji rođen je 6. ožujka 1844. ruski skladatelj Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov.

 

Supruga Nadežda Rimski - Korsakov

Bio je jedan od članova znamenite skupine ruskih skladatelja Petorice. Nadahnut najčešće ruskim legendama, bajkama i povijesnim događajima, Rimski-Korsakov skladao je djela prema vlastitim libretima, a najpoznatije su opere Sadko, Snjegoručka, Zlatni pjetlić, Bajka o caru Saltanu, Priča o nevidljivu gradu Kitežu i balet Šeherezada.

Rimski-Korsakov je počeo karijeru profesionalnog vojnika mornaričkog časnika, ali se već tada bavio skladanjem unoseći u svoja djela zvuke rodne novgorodske gubernije.

Prekretnica u njegovu životu nastupila je 1861. kad je upoznao skladatelja i kapelnika Milija Balakirjeva, svog novgorodskog sugrađanina.

Na njegov poticaj napisao je simfoniju, koja je 1865. izvedena kao prva ruska simfonija.
U suradnji s članovima Petorice: Milijem Aleksijevičem Balakirjevom, Aleksandrom Porfirevičem Borodinom, Cezarom Antonovičem Kjujem i Modestom Petrovičem Musorgskim - Rimski-Korsakov ulazi u sam vrh ruske glazbe, napušta vojnu službu te sve do smrti predaje skladanje i instrumentaciju na petrogradskom konzervatoriju.

Petrogradski konzervatorij na kojem je predavao od 1871 - 1906

Stvorio je svoju skladateljsku školu, utemeljenu na načelim Petorice. Odgojio je niz istaknutih ruskih glazbenika, koji su svojim vrijednim djelima najbolje potvrdili pedagošku važnost škole Rimskog-Korsakova.

To se u prvome redu odnosi na skladatelje koji su svijetom proslavili rusku glazbu, kao što su Sergej Sergejevič Prokofjev i Igor Fjodorovič Stravinski.

Korsakov i Stravinski

Bitno je i dirigentsko djelovanje Rimskog-Korsakova u zemlji i inozemstvu.

Nikolaj Rimski-Korsakov umro je 8. lipnja 1908. u Ljubensku, a među djelima koja se i danas izvode na svjetskim glazbenim pozornicama je i opera Carska nevjesta.

Kao skladatelj, pobornik ruskog nacionalnog stila 19. stoljeća, sjedinio je rusko nasljeđe sa zapadnjačkim utjecajima, inspirirao se najčešće ruskom tematikom, zatim istočnjačkom te primjenjivao elemente ruske narodne i crkvene glazbe.

U operama je izgradio čudesan svijet satkan od fantazije, realnosti, humora i romantike.

Svojim orkestralnim stilom utjecao je ne samo na svoje učenike već na mnogo širi krug koji dopire do Debussyja i Ravela.

Napisao je priručnike "Praktični udžbenik harmonije" i "Osnove orkestracije", te autobiografsko djelo "Kronika mojega muzičkog života".

Dovršio je Borodinovu operu "Knez Igor" i "Hovanščinu", M. P. Musogorskog, preradio o instrumentirao "Borisa Godunova" i mnoge druge tuđe kompozicije.

Djela

• opere:
  • "Pskovičanka",
  • "Majska noć",
  • "Snjeguročka",
  • "Carska nevjesta",
  • "Zlatni pjetlić",
  • "Sadko",
  • "Bajka o caru Saltanu",
  • "Uvertira na ruske teme",
  • "  Priča o nevidljivu gradu Kitežu   "
  • "Španjolski capriccio".

• simfonijska suita:
  • "Šeherezada",
  • "Uskršnja uvertira".
  • "Bumbarov let"

Spomenik Korsakovu u Petrogradu

Njegov grob u rodnom Tikhvinu