IZRAELSKO-ARAPSKI SUKOB 1967.
Poslije 1956. godine, kada su izraelsko-anglo-francuske snage intervenirale protiv Egipta, neprestano je bila prisutna mogućnost vojnog obračuna između Izraela i susjednih arapskih zemalja.
Zbog suprotnih interesa Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza na tome području prijetila je i opasnost prerastanja lokalnog sukoba u rat širokih razmjera.
Slijeva nadesno: izraelski generali Uzi Narkiss, Moshe Dayan i Yitzhak Rabin ulaze u Istočni Jerusalem u junu 1967
Sinaj
Početkom 1967. oružani granični incidenti bili su sve brojniji. Poslije obavijesti da će Izrael napasti Siriju i da skuplja snage prema Jordanu, u svibnju je počela koncentracija egipatskih jedinica na Sinaju. 
Istodobno Izrael je u najvećoj tajnosti počeo opću mobilizaciju.
Stanje je bilo krajnje napeto kada su se povukle snage Ujedinjenih naroda iz sinajske pustinje i kad je Egipat blokirao izraelsku luku Elat u Akapskom zaljevu.
Izrael je 5. lipnja 1967. krenuo u napad. Rat je počeo iznenadnim udarom izraelskog zrakoplovstva na egipatska uzletišta.
Već prvoga dana rata izraelsko zrakoplovstvo uništilo je gotovo sve borbene zrakoplove Egipta, Sirije i Jordana. Odmah nakon toga počeli su i prodori izraelskih oklopnih jedinica.
Na cijeloj sinajskoj fronti egipatske snage napadane su iz zraka i sa zemlje, s razbijenim sustavom zapovijedanja, napuštale su prigodom povlačenja teško naoružanje, vozila i drugu ratnu opremu.
Desant na obalama Sueskog kanala
Izraelski vojnici se pripremaju za bitku
Trećega dana rata Izraelci su izbili na obalu Sueskog kanala kod Al Kanta, a idućega dana duž cjelokupne njegove duljine.
Egipat je u tom trenutku ostao bez svoje operativne vojske. Uz posredovanja Ujedinjenih naroda, kasno noću 8. lipnja, prekinute su borbe na sinajskoj fronti.
Izraelci su postigli zapažene uspjehe i u borbi s Jordanom i Sirijom.
Premda je Vijeće sigurnosti prihvatilo Rezoluciju o prekidu sukoba kao osnovnog uvjeta za uspostavu mira na Bliskom istoku, Izrael nije postupio po toj Rezoluciji. Bliski istok i dalje je ostao opasnim ratnim žarištem.
U Šestodnevnom ratu arapske su zemlje imale oko 30 tisuća poginulih ili nestalih vojnika.
bglavac
irida
edin.kecanovic
