AUGUST CESAREC
Rođen: 4. prosinca 1893
Umro: 16. srpnja 1941
Hrvatski književnik August Cesarec smatrao je kako je moralno ozdravljenje društva moguće putem socijalne revolucije.
Zbog toga je s Miroslavom Krležom i drugim takozvanim lijevim piscima hrvatsku književnost vezao uz revolucionarnu europsku avangardu.
Cesarec, koji je rođen u Zagrebu, odrastao je u već industrijaliziranom gradu s dosta siromašnog radništva. Prvi književni rad naslovio je simbolično "Iz svijeta potlačenih" čime će označiti svoju cjelokupnu književnu i političku djelatnost.
Objavio ga je sa 17 godina u "Slobodnoj riječi", glasilu Socijaldemokratske stranke Hrvatske. Cesarec je kao devetnaestogodišnjak sudjelovao u atentatu na bana i komesara Slavka Cuvaja i proveo je 21 mjesec u tamnici Srijemske Mitrovice.
U Prvome svjetskom ratu bio je vojnik u Srbiji, a poslije rata priključio se komunističkom pokretu.
S Krležom je 1919. pokrenuo Plamen, najpoznatiji časopis na književnoj ljevici.
Nekoliko puta je odlazio u Rusiju, o čemu je objavio izvrsne putopise. Knjiga o Španjolskoj nastala je prema dojmovima iz građanskoga rata protiv fašizma.
Cesarčeva kretanja i sve što je objavljivao pratila je policija, a 1941. na smrt ga je osudio ustaški prijeki sud. Ubijen je u šumi Dotrščini na rubnom dijelu Zagreba, vjerojatno noću sa 16. na 17. srpnja.
U njegovoj ćeliji ostao je dramatični zapis na zidu: "Živjela sovjetska Hrvatska!", što dokazuje kako se i hrvatska ljevica zalagala za samostalnu državu.
U bogatom književnom opusu Augusta Cesarca najznačajniji su romani "Careva kraljevina", "Zlatni mladić" i "Bjegunci".
O Rakovičkoj buni 1871. i tragičnom liku hrvatske povijesti Eugenu Kvaterniku napisao je dramu "Sin Domovine", koja se izvodi i u naše vrijeme.
bglavac
irida
