Izidor Kršnjavi
Bukovčev portret Izidora Kršnjavog
Isidor Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. - Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti i političar.
Prvu likovnu poduku dobiva u Osijeku, a potom u Beču studira povijest i povijest umjetnosti. Već u vrijeme studija piše u hrvatskim časopisima filozofsko-estetičke članke.
Kao stipendist studirao je slikarstvo na akademiji u Münchenu, a potom od 1872. do 1877. boravi u Italiji studirajući i kopirajući stare majstore.
Posredovanjem Strossmayera postaje profesor povijesti umjetnosti i arheologije na zagrebačkom Sveučilištu.
Već slijedeće godine daje poticaj za osnivanje Društva umjetnosti kojemu je niz godina tajnik i ideolog, a bio je prvi ravnatelj Strossmayerove galerije slika.
Zgrada OŠ Izidora Kršnjavoga sagrađena je na inicijativu dr. Izidora Kršnjavoga, a prema nacrtima lajpciških arhitekata 1895. godine. Godinama je okupljala mahom najmlađe učenike.
Obrtna škola
Muzej za umjetnost i obrt
Pod upravom Društva, u suradnji s Bolleom, osniva Obrtnu školu i Obrtni muzej (Muzej za umjetnost i obrt). Zaslužan je i za hrvatsku izložbu u Budimpešti. Postavio je i Strossmayerovu zbirku u palači Akademije znanosti i umjetnosti te je postao ravnatelj galerije.
Izidorova spomen soba
1884. dolazi u sukob sa Strossmayerom i njegovim pristašama, te ulazi u mađaronsku Narodnu stranku putem koje je izabran za narodnog zastupnika.
Od 1887. do 1891. studira pravo, postaje predstojnik Odjela za bogoštovlje u Khuenovoj vladi, a 1897. vraća se na Sveučilište. Živo je sudjelovao u izgradnji Zagreba - njegovom su inicijativom izgražene mnoge bolnice, knjižnice, škole i spomenici te osnovana brojna društva. Isto tako, financirao je tiskanje udžbenika i modernizirao školstvo.
Slikarstvom se bavio u ranoj mladosti i nakon I. svjetskog rata. Kao likovni kritičar Kršnjavi je aprioričan s jakim sklonostima prema estetiziranju, historicizmu i tradicionalnosti.
1925. godine objavio je roman Božji vitez, a 1926. i njegov nastavak, Božji sirotan.
Preveo je i Danteovu Božanstvenu komediju, a taj je prijevod i sam ilustrirao.
Također je pisao i pjesme, koje su bile objavljivane u suvremenim časopisima, putopise te memoare.
Polaznici i nastavnici Tečaja za učitelje gimnastike u Zagrebu 1894. - 1896. godine.
Inicijator održavanja tečaja, predstojnik Ureda za bogoštovlje i nastavu u tadašnjoj vladi, Izidor Kršnjavi sjedi šesti slijeva