ALJASKA POSTALA DRŽAVA SAD-a
Američki predsjednik Dwight Eisenhower potpisao je 3. siječnja 1959. proklamaciju kojom je Aljasku priznao 49. državom Sjedinjenih Američkih Država.
Tako je Aljaska, slikoviti i bogati poluotok na krajnjem sjeverozapadu Sjeverne Amerike, završila svoj trnoviti politički put i postala sastavnim dijelom SAD-a.
Unatoč teškim uvjetima subpolarne klime, obalno nizinsko područje kontinuirano se naseljavalo više od 6 tisuća godina.
Prastanovnici su preko zaleđenog Beringova prolaza došli iz Azije i bavili se ribolovom. Tijekom vremena taj su golemi prostor naselili Rusi, a istražili su ga Francuzi i Britanci, koje je u početku zanimala samo trgovina. No, ruski je car zabranio pristup stranim brodovima u krugu od 160 kilometara, pa je time izazvao niz međunarodnih sporova.
Stanje se smirilo kad je kopno od Rta Spencer Rusija za gotovo beznačajni iznos na sljedećih deset godina iznajmila američkoj kompaniji Hudsonovog zaljeva.
Godine 1867. SAD je od Rusa kupio Aljasku za 7 milijuna i 200 tisuća američkih dolara. Aljaska je, dakako, zbog svojih golemih prirodnih bogatstava vrijedila mnogo više.
Kada je u Klondikeu otkriveno zlato, započela je "zlatna groznica" i broj stanovnika je porastao. Sve su češći bili i zahtjevi za državnošću, za koje američki Kongres u početku nije imao sluha. Premda je želja stanovništva potvrđena i na referendumu 1946., oklijevanje Kongresa i Korejski rat odložili su zakonsku provedbu te odluke.
Dokument je naposljetku ratificiran 1956., a Kongres i Senat izglasovali su zahtjev za proglašenjem države tek nakon što su izabrani prvi senator i jedan aljaskin kongresnik.
Predstavnici Aljaske u američkom Kongresu uspjeli su ishoditi da novopriznata država u sljedećih 5 godina prima 27 i pol milijuna dolara pomoći, kako bi se izjednačila s ostalim članicama.
Zbog važnog međunarodnog prometnog položaja Aljasku danas zovu "prozorom prema Aziji" i "stražnjim vratima prema Kanadi".
Aurora borealis
bglavac
irida
