STEFAN ZWEIG
Rođen: 28. studenoga 1881. u Beču
Ubio se: 22. veljače 1942. u Petropolisu kraj Rio de Janeira
U Petropolisu kraj Rio de Janeira zajedno sa svojom drugom ženom, mlađom 30 godina, prijašnjom tajnicom, već tada proslavljeni austrijski književnik Stefan Zweig izvršio je 22. veljače 1942. očajničku odluku - samoubojstvo.
Svojoj prvoj ženi, koja je ostala u New Yorku javio je da je zavolio Brazil, da je Rio prekrasan, da bi valjalo početi iznova, a on ne osjeća dovoljno snage ni poleta... ...
Budući da sam doživio da je propala zemlja moga jezika, a moja duhovna domovina - Europa - uništava samu sebe, i kako sam navršio šezdesetu godina, bila bi potrebna neizmjerna snaga da obnovim svoj život...
Zato želim završiti život koji je svekolik bio posvećen djelima duha, smatrajući ljudsku slobodu i svoju vlastitu najvećim blagom na svijetu.
Brazilski predsjednik Vargas dao je supružnike Zweig pokopati o državnom trošku, a u novinama se o njima pisalo kao o žrtvama fašizma.
Stefan Zweig rođen je 28. studenoga 1881. u Beču. Odrastao je u obitelji židovskog podrijetla koja nije znala za neimaštinu, studira i neumorno putuje svijetom oblikujući sebe i svoj književni izraz.
Doktor filozofije, erudit i svjetski putnik, Zweig je jedan od najvatrenijih pobornika duhovnog jedinstva Europe i glasnogovornik mira u svijetu.
Njegove pjesme, novele, eseji i drame nastaju pod utjecajem simbolizma, impresionizma i psihoanalize.
Iz tog razdoblja najpoznatije su zbirke novela Amok, Stranputice i Novela o šahu, roman Nestrpljivo srce, te drame Janje siromaha i Volpone, koje su izvođene i u nas.
Već zbivanja Prvog svjetskog rata kod njega izazivaju melankoliju i pesimizam. No, usprkos svemu on i dalje detaljno analizira psihološki nesvjesna stanja ljudske duše, te svojom izvanrednom snagom uživljavanja govori o povijesnim osobama i događajima, stvarajući esejističke portrete i monografije.
Piše i memoarsko djelo Jučerašnji svijet, a najbolja ostvarenja dao je u biografskim studijama o Balzacu, Dickensu, Dostojevskom, Magellanu, Nietzscheu, Erazmu Roterdamskom, Rolandu i Tolstoju.
Taj veliki humanist stekao je mnogo prijatelja i poštovatelja, među kojima su bili velikani našega stoljeća: Rilke, Roland, Freud, Verhaeren, Thomas Mann. Mnogi od njih hodočastili su niz godina u salsburšku rezidenciju Stefana Zweiga.
bglavac
irida
edin.kecanovic
