Dogodilo se na današnji dan...28. srpnja 1874.

VIKTOR KOVAČIĆ - HRVATSKI ARHITEKT

Rođen: 28. srpnja 1874. u Ločkoj Vasi kraj Huma na Sutli
Umro: 21. listopada 1924. u Zagrebu

Prve poduke dobio je od arhitekta Vajdmana, s kojim je radio na nekoliko zgrada u Zagrebu, a zatim je prešao u Obrtnu školu arhitektu Hermanu Bolleu kod kojega je, kako je uvijek govorio, naučio gotovo sve potrebno za struku.

Natječajni projekt crkve sv. Blaža

Pročuo se godine 1909. osvajanjem prve nagrade za osnovu crkve Sv. Blaža , a 1910. ponovno je zabljesnuo pobjedom na natječaju za regulaciju Kaptola.

Natječajni projekt regulacije Kaptola i okolice

Njegov prijedlog obnove Kaptola nije, međutim, nikad ostvaren, ali se taj izvanredni projekt, jedno od Kovačićevih najzrelijih djela, zgodimice obnavlja i predlaže kao vrlo studiozno ispravljanje grube pogreške rušenja obrambene kule i zida ispred katedrale.

Kovačićeva izvedba crkve Sv. Blaža ide u red njegovih najvažnijih pothvata. Ne samo da je to prema mnogim mišljenjima jedna od najljepših i najvrjednijih građevina u Zagrebu, već je to i prva gradnja kupole od armiranog betona u nas.

Uz to je djelo vezana sljedeća anegdota: kad su Kovačiću proricali da će se kupola srušiti čim se skine drvena obloga i podupirači, radnici su u prvi trenutak odbili skinuti podupirače, bojeći se da ne nađu smrt pod teškom kupolom.

Tada je Kovačić uzeo stolac i sjeo pod središte kupole, naredivši da se izmaknu podupirači. Ostao je tako sjediti pod kupolom cijelu noć. Mnogi su znatiželjnici probdjeli noć kraj crkve, očekujući što će se dogoditi. Kupola je izdržala i već desetljećima stoji čvrsto na ponos i u slavu graditelja Viktora Kovačića.

Odmah zatim gradi stambenu palaču Frank, slikovitu ranorenesansnu višekatnicu u firentinskom stilu, s produljenom strehom, arkadama i rustikom.

Godine 1922. dobiva prvu nagradu za osnovu palače zagrebačke Burze. Nije doživio dovršenje te velebne građevine, koja pripada ne samo najljepšem neoklasicizmu Zagreba, već i najmonumentalnijim predratnim palačama, s vrlo proporcionalno riješenom unutrašnjošću i raskošnom kupolom u velikoj dvorani.

Danas

Zagrebačka Burza i nekadašnji Dom inženjera i arhitekata na suprotnoj strani doimaju se poput golemih vrata na ulazu u novu gradsku četvrt, što je također bila Kovačićeva zamisao.