Nobelova nagrada

27. studenog 1895. - Alfred Nobel u Parizu je obznanio svoju nakanu o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijim znanstvenicima, kasnije prozvanog Nobelova nagrada.

Simbol Nobelove nagrade

Medalja za književnost

Medalja za kemiju i fiziku

...poleđina

Medalja za ekonomiju

...poleđina

Medalja za mir

Nobelove se nagrade (švedski: Nobelpriset) dodjeljuju svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni. To uključuje izvanredna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili izniman doprinos društvu.

Pri samom spomenu Nobelove nagrade u glavi većine ljudi se stvara slika univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca koji su je dobili.

Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalistu i izumitelju dinamita.

On je 27. studenog 1895. u švedsko–norveškom klubu u Parizu obznanio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivala nagrade najzaslužnijima.

Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum – dinamit i u toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu.

Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, kemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj glazbenoj Akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske.

Nagrada za mir se dodjeljuje u norveškoj metropoli Oslu jer su početkom 20. stoljeća, kada je dodjeljivanje započelo, te dvije države bile unutar jedne države, Kraljevine Švedske.

Gradska vječnica u Stockholmu gdje se dodjeljuje Nobelova nagrada

Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koji se održava u pravilu 10. prosinca – dana kada je preminuo Alfred Nobel.

No, imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u listopadu. Dužnost objave imaju različite ustanove povezane sa Švedskom Akademijom.

Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade bila je u smislu da se s dobivenim financijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj.

No, realnost je nešto drugačija… Mnogi su dobitnici nagrade po njenom primitku već bili u mirovini, a nekima taj novac baš i nije poslužio za daljnja istraživanja. Bilo kako bilo, Nobelova nagrada je najprestižnija nagrada koju može dobiti ljudsko biće!

Dva naša Nobelovca Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog

Lavoslav Ružička čestita Prelogu na dobivenoj Nobelovoj nagradi

V. Prelog prima Nobelovu nagradu iz ruku švedskog kralja Gustava, Stockholm 1975

Kategorije

Nagrade se dodjeljuju u više različitih disciplina:

• Nobelova nagrada za ekonomiju (Od 1969.)
• Nobelova nagrada za fiziku
• Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
• Nobelova nagrada za kemiju
• Nobelova nagrada za književnost
• Nobelova nagrada za mir

Ostale nagrade u svijetu

Premda najpoznatija, Nobelova nagrada nije i jedina koja se dodjeljuje.

U SAD-u je jako poznata Pulitzerova nagrada, koja se isto kao i Nobelova dodjeljuje u više kategorija.

No, isto tako postoje i nagrade koje su specifične za pojedine društvene ili znanstvene kategorije. Tako se npr. u matematici dodjeljuje Fieldsova medalja i Abelova nagrada (dodjeljuje je kralj Norveške).

Arhitekti se mogu nadati nagradi Pritzker... U računarstvu se dodjeljuje Turingova nagrada, Wollastonova medalja ide za geologiju, dok Schoockova nagrada biva dodijeljena za logiku, filozofiju, matematiku, umjetnost i glazbu.

Nagrade Kyoto se dodjeljuju u tri kategorije: napredna tehnologija, osnovne znanosti i umjetnost s filozofijom. Postoji još jedna "alternativna Nobelova nagrada", Right Livelihood Award.

No, postoji i humoristična strana svijeta znanstvenih nagrada. Takva je nagrada Ig Nobel koji se dodjeljuje za "dostignuća koja najprije natjeraju ljude na smijeh, a zatim na razmišljanje".