Zvane Črnja
Zvane Črnja, 1989.
Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. - Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik. Jedno od najznačajnijih imena koje je Istra dala Hrvatskoj u 20. stoljeću. Pseudonimi: Osip Suri, Barba Zvane, Filus i dr.
Žminj
Osnovnu školu pohađa i svršava na talijanskom jeziku u Žminju.
Bježeći pred fašizmom, godine 1931. s obitelji prelazi tadašnju jugoslavensko-talijansku granicu na Rječini. Na Sušaku nastavlja školovanje, najprije u srednjoj građanskoj, a zatim u trgovačkoj akademiji.
Prvim pjesničkim i proznim radovima javlja se 1938. u zagrebačkoj “Istri” i sušačkome “Primorju”.
Djelovao je u antifašističkom pokretu istarskih emigranata. Početkom lipnja 1938. u Zagrebu je osnovao Istarsku revolucionarnu organizaciju Mlada Istra i uređivao njezino ilegalno glasilo “Sloboda”.
Godine 1940. upisuje se na Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu. Sudionik je Narodno-oslobodilačkog pokreta 1941.-1945. Tijekom rata u Istri i Gorskome kotaru uređuje “Goranski vjesnik” i “Hrvatski list”, a nakon oslobođenja glavni je i odgovorni urednik “Glasa Istre”, "Ilustriranog vjesnika" i "Vjesnika", te urednik “Epohe”, "Dometa" i "Mosta”.
Na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je i apsolvirao pravo (1950.-1954.).
Godine 1969. Zvane Črnja u Žminju utemeljuje uglednu kulturnu organizaciju Čakavski sabor, čiji je tajnik do 1977.
Godine 1979. pokreće reprezentativan nakladnički projekt antologijsko-enciklopedijskih domašaja "Istru kroz stoljeća" u kojoj je u 10 kola kao glavni i odgovorni urednik potpisao 60 knjiga.
Kulturna historija Hrvatske
Kao autor i polihistor snažnog i osebujnog nadahnuća pisao je kulturno-povijesne i književne eseje i studije, poeziju i memoarsku prozu, duboko inspirirane Istrom, njezinim čakavskim idiomom i hrvatskom kulturnom i političkom poviješću.
O književnom djelu Zvana Črnje opsežnu je monografsku studiju pod naslovom “Bartuljska jabuka” objavio Boris Biletić.
Zvane Črnja, Kulturna povijest Hrvatske 1
Zvane Črnja, Kulturna povijest Hrvatske 2
Zvane Črnja, Kulturna povijest Hrvatske 3
Besedi Drage
Čakavske besedi
krf so naše krvi.
Duša ih je rodila naša,
srce ih je nase zgojilo.
Miljari liet puk ih je čuva,
s njima je živie,
trpie
i do danas in je veran usta.
I kat je jugo tuklo trde naše groti,
a btlra zemljo spod nuoh nan nosila,
čakavska je beseda
na liehe i barke
molitva
seh šćavi
- bila.
Molitva za bolje, za lepče,
ka ramno va nebo je hodila.
Hrvacka zemlja ni lepčeh cula glasi,
od glasa ki h njie z Istriji je dopira
i istrijanskega puka srce
otpira.
To glas je čakavskeh drageh kanti,
glas šperanci,
žulji
i dela.
»Ča« beseda je težačka,
aš od vieka ona s težaki
va grote,
va bure, va muke i pote
mlados sojo provaja.
Djela
- "Istrijanska zemlja" (u suautorstvu s Ivanom Bostjančićem, s predgovorom Mate Balote, Istarska naklada, Zagreb, 1940.), pjesme,
- "Raša će dati srce" (Izd. OOJSRNJ za Istru i Rijeku, Rijeka, 1947.), poema,
- "Priča o zemlji ilirskoj" (Barba Zvane) (Naklada suvremene tehnike, Zagreb, 1953.), ilustrirana poema za djecu,
- "Žminjski libar, va viersah hrvackeh složen" (Pododbor Matice hrvatske u Rijeci i Puli, 1966.), poezija,
- "Bezak na tovare" (“Mladost”, Zagreb, 1976.), poezija,
- "Izabrane pjesme" (Čakavski sabor, Split, 1977.),
- "Priča o zemlji Iliriji" (Školska knjiga, Zagreb, 1981.), poema za djecu i mladež,
- "Sabrane pjesme" (Čakavski sabor i dr., Pula-Rijeka, 1981.),
- "One dvi naranče" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), pjesme,
- "Priča o zemlji Iliriji" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1994.), poema za djecu i mladež,
- "Balade i romace" (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2001.), pjesme, s pogovorom Alda Klimana, ISBN 953-6487-17-9
Proza
- “Dvi beside” (pod pseudonimom Osip Suri; “Glas Istre”, Rijeka, 1945.), pripovijesti,
- "Obećana zemlja" (“Glas Istre”, Pula, 1978.), memoari,
- "Obećana zemlja" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), memoari,
- "Život u žrvnju" (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 1997.), autobiografska proza, ISBN 953-6487-09-8
- "Istrani" (“Nova Istra”, Pula, 1998.-2003.), dramsko-prozna cjelina
Ogledi i eseji
- "Hrvatski don Kihoti" (“Otokar Keršovan”i, Rijeka, 1971.), ogledi i polemike,
- "Pogledi iz provincije" (Čakavski sabor, Pula,1978.), ogledi,
- "Sukobi oko Krleže" (“Oslobođenje”, Sarajevo - “Mladost”, Zagreb, 1983.), ogledi i polemike,
- "Četrdeset godina poslije" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), ogledi,
- "Eseji" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.),
- "Na poligonu" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), ogledi
Dramski tekstovi, knjige snimanja
- “Posljednji odred” (M. Katić i F. Hanžeković; Jadran-film, Zagreb, 1948.), knjiga snimanja,
- "U krvi rođeno" (Matica hrvatska, Zagreb, 1948.), filmski scenarij za Posljednji odred,
- "Šćavuni" (Istarska naklada, Pula, 1987.), dramski tekstovi “Zašto si tužan, Clovio?” (TV-roman) i “Marule moj” (Hod pod zvijezdama u četiri prikazanja),
- "Zašto si tužan, Clovio?" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1988.), TV drama
Knjige za djecu i mladež
- "Priča o zemlji ilirskoj" (Barba Zvane) (Naklada suvremene tehnike, Zagreb, 1953.), ilustrirana poema za djecu,
- "Priča o zemlji Iliriji" (Školska knjiga, Zagreb, 1981.), poema za djecu i mladež,
- "Priča o zemlji Iliriji" (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1994.), poema za djecu i mladež
Antologije
- “Korablja začinjavaca u versih hrvacki složena, cvitjem opkićena po zakonu dobrih poet” (s Ivom Mihovilovićem; Dometi, Rijeka, 1969.), antologija čakavske poezije
Monografije, publicistika
- “Kulturna historija Hrvatske” (“Epoha”, Zagreb, 1965.), monografija,
- "Knjiga o Istri" (suautorstvo s Miroslavom Bertošom et al., Školska knjiga, Zagreb,1968.), publicistika,
- "Hrvatska" (na hrvatskom, francuskom, njemačkom, engleskom i ruskom; Jugoslavenska revija, Beograd, 1976.), publicistika,
- “Kulturna povijest Hrvatske I-III” (“Otokar Keršovani”, Opatija, 1978.), monografija,
- "Kulturna povijest Hrvatske I-II” (“Otokar Keršovani, Opatija, 1988.), monografija
Filmologija
- “Zvijezde bez maske” (“Epoha”, Zagreb, 1961.), priručnik o razvojnom putu filma,
- “Filmska umjetnost” (Školska knjiga, Zagreb, 1962.), priručnik za filmski odgoj
Knjige na drugim jezicima
- “Cultural History of Croatia” (preveo Vladimir Ivir; Office of information, Zagreb, 1962.), monografija,* “Istorija horvatskoj kul'turi” (prijevod Petra Gljebova; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1965), monografija
- "Histoire de la culture croate” (prevela Janine Matillon; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1966.), monografija,
- “Conoscere la Croazia” (preveo Mario Kinel; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb, 1967.), publicistika,
- “Get To Know Croatia” (preveo Vladimir Ivir; Sekretarijat za informacije SR Hrvatske, Zagreb 1967.), publicistika,
- “Sotto el lodogno” (Liriche ciakave scelte ricantate in dialetto veneto-istriano da Giacomo Scotti, Dometi, Rijeka, 1971.), izbor pjesama na istro-venetskom dijalektu,
- “Storia della cultura croata” (preveo Giacomo Scotti; Dometi, Rijeka, 1972.), monografija
Prijevodi
- Eduardo de Filippo: “Milijunaški Napulj” (1954.), prijevod s talijanskog,
- Alexandre Dumas: “Tri mušketira” (u dva dijela, “Globus media”, Zagreb, 2005.), prijevod s francuskog