Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član mlabos

Upisao:

mlabos

OBJAVLJENO:

PROČITANO

725

PUTA

OD 14.01.2018.

Dogodilo se na današnji dan...21. veljače 1483.

Dogodilo se na današnji dan...21. veljače 1483.
PRVA KNJIGA TISKANA NA HRVATSKOM TLU - HRVATSKI MISAL 1483.


 

PRVA KNJIGA TISKANA NA HRVATSKOM TLU - HRVATSKI MISAL 1483.

http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/normal_3-Misal_1483.jpg

Let gospodnjih 1483, meseca pervara, dni 22-i Misali biše svršeni.

Tako piše na kraju knjige Misala po zakonu rimskog dvora, prve knjige za koju se smatra da je tiskana na hrvatskom tlu.

http://hakave.org/images/stories/Croatianhistory/hgm-v.jpg

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/43/Hr._glagoljski_misal-15._st.-unutra%C5%A1njost.jpg

Tiskana je tridesetak godina poslije Guttenbergova otkrića tiskare, ta prva hrvatska knjiga, dokaz je da nismo bili zatvoreni na rubu europskih kulturnih i znanstveno-tehničkih događaja.

Stvaraoci prve tiskane knjige u nas ostali su do danas nepoznati kao što nije poznato ni mjesto tiskanja. No, jedno je sigurno: nitko drugi u to vrijeme nije znao glagoljicu nego samo Hrvati.

Pouzdan je podatak da su Misal za tisak priredili, korigirali i rezali slova samo naši ljudi.

Sačuvano je deset primjeraka na različitom stupnju očuvanosti: u Zagrebu 4, u Bolu na Braču 1, u Vatikanu 2, u Beču, Sankt Petersburgu i Washingtonu po 1.

Glagoljica i ćirilica - povijesna hrvatska pisma

Dr. sc. Mateo Žagar

Uz latinicu, koja je već više od pola tisućljeća glavno hrvatsko pismo, a posljednjih dvjestotinjak godina jedino službeno i uobičajeno, u srednjem vijeku su postojala uz nju i dva slavenska pisma: glagoljica i ćirilica.

Prvo je svoju dominaciju izgubilo tek na početku XVI. stoljeća, a drugim se na ograničenom prostoru (npr. u Bosni, Hercegovini, Poljicama) pretežito pisalo sve do XVIII. stoljeća.

Hrvatski se jezik, kao narodni (vernacula) i u prepletanju s crkvenoslavenskim, isprva bilježio upravo tim pismima - glagoljicom zacijelo još od IX. st, a ćirilicom tek od nešto kasnije.

Do tih određenja došli smo rekonstrukcijom, na temelju pouzdanih povijesnih vrela koji navode da je u to doba na hrvatskom prostoru bio proširen "Metodijev nauk", iako najstariji spomenici obaju pisama potječu tek iz XI. stoljeća.

S druge pak strane, premda su Hrvati primili kršćanstvo zapadnim posredovanjem, i premda su prvi tekstovi njihove kulture bili - latinski, najstariji tekstovi hrvatskog jezika na latinici potječu tek iz sredine XIV. st.

Srednjovjekovna hrvatska kultura izrazito je policentrična, prostor politički i crkveno-politički razjedinjen.

Zastupljenost pisma i jezika, njihov odnos, funkcionalna razdioba (s obzirom na tekstne tipove), ovisi o naslijeđenoj tradiciji, izloženosti utjecaju susjednih kultura, financijskoj i moralnoj potpori feudalnih i crkvenih vlasti, o vlastitoj ekonomskoj snazi, geografskom položaju (mogućnosti komuniciranja) i sl.

Sjeverno od rijeke Krke i njezina utoka u more, kod Skradina, prevladala je glagoljička pismenost, južno pak ćirilička.

U panonskoj Hrvatskoj, sjeverno od rijeka Kupe i Save tek su rijetki zasvjedočeni primjeri obaju slavenskih pisama; tradicionalna je literatura isticala kako je to prostor gdje je najranije potisnuta hrvatska slavenska pismenost, a u posljednje vrijeme sve se češće ističu indikacije da se i ondje pisalo glagoljicom nešto duže.

Obla glagoljica


 

Uglata glagoljica

Karakterističnoj tropismenosti treba pridružiti i - trojezičnost.

U srednjem su vijeku Hrvati pisali, osim svojim jezikom ("oknjiževljenim" u različitim smjerovima), dvama jezicima koji su obilježili evropsko srednjovjekovlje, njegova oba pola - zapadni i istočni: latinskim i staroslavenskim jezikom (hrvatskoga tipa).

S prvim su se već susreli naseljujući ove prostore, dok su se s drugim upoznali tek nešto kasnije - u IX. st.

Prvi nisu mogli razumjeti, dok im je drugi (u to vrijeme zapravo praslavenski s dijalektalnim bugarsko-makedonskim osobinama) bio gotovo posve razumljiv.

I staroslavenski (crkvenoslavenski) jezik i glagoljica i ćirilica naslijeđa su bizantske kulture. Latinski jezik i pismo, nesumnjivo, zapadne.

Bipolarnost, karakteristična za prva stoljeća s vremenoj je nestajala, pogotovu na liturgijskom planu (prilagođivanje zapadnoj liturgiji osobito se snažno provodilo u XII. i XIII. st); književnost koju je isprva više obilježavalo naslanjanje na istočne izvore sve se više obogaćuje prevođenjem zapadnih tekstova; u glagoljičkim se tekstovima zamjećuju utjecaji latinske ortografije; sve se češće ističe kako su i staroslavenski jezik i glagoljica pismo Svetog Jeronima, da bi se iskazala lojalnost Zapadnoj crkvi itd.

S vremenom je svijest o toj kulturnoj dvojnosti u samoj hrvatskoj kulturi, na periferiji "obiju Europa", opadala, ali je Rimskoj kuriji postajala zanimljivom baš u tom smislu, kao sredstvo približavanja nesjedinjenom Istoku.

Odatle i neke papinske povlastice hrvatskim glagoljašima, kao i nastojanje da se od XVII. do XIX. st. glagoljičkim knjigama i rusificiranim jezikom pokažu "otvorena vrata" pravoslavnim Slavenima.

Glagoljica

Ovo autorsko slavensko pismo, koje je Konstantin Filozof sastavio uoči Moravske misije, polaska među Slavene 863. g, i koje se do kraja IX. st. i kasnije proširilo među većinom slavenskih naroda, upravo je najviše obilježilo hrvatsku kulturu.

Nakon kraja XII. st. jedino se na dijelu hrvatskoga prostora - Istri, Kvarneru, zadarskom kraju i Lici ovo pismo zadržalo, - štoviše - vrlo bogato koristilo, sve do kraja XIX. st.

Isprva se njome pisao, upravo kao i latinicom latinski, samo staroslavenski (u hrvatskoj redakcijskoj inačici) - kao ugledni jezik knjige, i to za sve kulturne potrebe, no od XIII-XIV. stoljeća pišu se njome i tekstovi čistog narodnog jezika (ponajviše čakavskoga).

Glagoljicom su pisani i liturgijski tekstovi i srednjovjekovna književnost i tekstovi pravnoga (administrativnoga) karaktera te osobna korespondencija.

Tek početkom XVI. stoljeća latiničko će pismo zadominirati u svim navedenim funkcijama, i otada pa sve do kraja XIX. st. krug će se njezine uporabe postupno sužavati.

U XIV. st. nakratko će je Česi "posuditi" od Hrvata i formirati u Pragu tzv. emauski krug. Kasnijih će se stoljeća glagoljica u Evropi poznavati ponajviše upravo preko hrvatskih tekstova.

Odatle i pokušaji nekih istraživača da i njezin nastanak vezuje za Hrvate i hrvatski prostor.

Tek od početka XIX. st. postaje jasno da se hrvatska glagoljica razvila iz starije, "oble" inačice koja je ponajviše sačuvana u tekstovima bugarsko-makedonske provenijencije.

I najstariji hrvatski glagoljički tekstovi, pa i najpoznatija Bašćanska ploča, pisani su takvom oblom glagoljicom, doduše već sa zamjetljivim posebnostima.

http://www.hrvatskiplus.org/prilozi/slike/anagram/hrv-misal.jpg

Hrvojev misal (1404)


Prvotisak misala (1483)

U paleografiji susretan oblik "hrvatska glagoljica" odnosi se uglavnom na poseban tip glagoljičkog pisma koji se na hrvatskom sjeverozapadu (Kvarneru i zadarskom kraju) oblikovao sredinom XIII. st. uslijed nagle i velike produkcije, u posebno pogodnim uvjetima za razvoj glagoljske pismenosti.

Izduživanje slova, pravokutni oblici slovnih , koordiniranje unutar retka, brojna uporaba ligatura itd. izdvojili su ovaj pismovni tip kao poseban, a prema sličnostima s nekim ćiriličkim paleografskim osobinama, često se naziva i "ustavnom glagoljicom".

Naime, posrijedi je svečano pismo, uspravnih, odvojenih slova, gdje su doduše očigledne brojne minuskulne osobine, najpogodnije upravo za liturgijske kodekse.

Prva hrvatska tiskana knjiga, Misal iz 1483, kao i još nekoliko inkunabula, otisnuta je upravo tim glagoljičkim tipom, U XIV. stoljeću formira se i brzopisna, kurzivna glagoljica, kojom se pišu brojne listine, matične knjige, zakonici i korespondencija.

Najstariji hrvatski pravni tekst, i jedan od najstarijih slavenskih uopće, Vinodolski zakonik iz 1288. sačuvan je u mlađem prijepisu kurzivnom glagoljicom.

Vinodolski zakonik (1288, kurzivni prijepis iz XVI. st.)


Posljednji kodeks pisan ustavnom glagoljicom, kao izrazom kontinuirane tradicije, otisnut je 1893. u Rimu (Misal, u pripravi D. A. Parčića).

Kurzivnom se glagoljicom katkad pisalo i na otoku Krku sve do potkraj XX. st.



 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba
MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinu

DUHOVNOST U PROSINCU...

PROSINAC...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    Sretan ii blagoslovljen Božić dragi ljudi Lp

    25.12.2024. 08:44h
  • Član iridairida

    Sretan Božić svim ljudima dobre volje!

    25.12.2024. 08:01h
  • Član bglavacbglavac

    Badnjak je danas neka vam je srce ispunjeno ljubavlju za svu Božju djecu ovog svijeta. Lp

    24.12.2024. 07:48h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je tužan dan. Molimo dragog Boga da se to više nikada ne dogodi. Anđele spavaj u miru. Roditeljima Bože daj snage da ovo izdrže. Iskrena sučut.!

    21.12.2024. 08:11h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi, želim vam lijep i radostan dan. Neka vas svako zlo zaobiđe i neka vas prati samo sreća i ljubav. Lp

    12.12.2024. 06:42h
  • Član bglavacbglavac

    Dragim mališanima želim puno darova u čizmicama!

    06.12.2024. 08:39h
  • Član bglavacbglavac

    Lijep pozdrav Edin. Drago mi je da si svratio .

    30.11.2024. 18:08h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

Dogodilo se na današnji dan...20. veljače 1790. Dogodilo se na današnji dan...22. veljače 1875.