Filip II.

(španjolski Felipe II), (* 21. svibnja 1527. u Valladolidu; † 13. rujna 1598. u El Escorialu kod Madrida).

Prvi službeni španjolski kralj (1556.-1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554.-1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. - 1558.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554.-1556.).

Zajedno s Marijom I.

Bio je sin Karla V, cara Svetog rimskog carstva, koji je u Španjolskoj vladao pod imenom Karlo I.. Nastojao je u toku svoje duge vladavine osigurati prevlast Španjolske u Europi. 1561 seli svoj dvor iz Toleda u Madrid koji time postaje glavni grad kraljevine Španjolske.

Kao protivnik protenstantizma dao je široka ovlaštenja inkvizicijskim sudovima. Španjolska inkvizicija je optužene krivovjerce spaljivala uz velike svečanosti.

On je koristio inkviziciju u Španjolskoj kako bi učvrstio apsolutizam, a čak je i ograničio autonomiju svojim talijanskim i nizozemskim posjedima. Kada je 1580. godine osvojio Portugal, zagospodario je čitavim Pirinejskim poluotokom i prostranim portugalskim kolonijama u Brazilu i istočnoj Indiji.

Kako za svakog habsurškog vladara pa tako i za njega, Nizozemska je predstavljala dragocjeni posjed. Dok je njegov otac donekle vodio računa o domaćim običajima, dotle je Filip II. preko svake mjere prisvajao bogatstva zemlje, oduzimao povlastice i sužavao vlast plemstva. Počeo je progoniti protestantsku vjeru i njene pristalice.

Isabella von Valois(1546-1568)

Kćer Henrya II od Francuske postala je trećom Filipovom ženom kao zalog potpisanom miru između Španjolske i Francuske 1559.

Nezadovoljstvo stanovnika Nizozemske preraslo je 1566. u otvoreni ustanak. Stanovnici 17 nizozemskih provincija nisu mogli izdržati jaku navalu španjolskih vlasti i 1576.godine sporazumom u Gandu su odlučili stvoriti nezavisnu uniju.

Potpis Filipa II

Ustanike su španjolske vlasti s prezirom nazvali gezi (otpadnici). Protiv Filipa II. ustanike su pomagali i francuski i engleski protestanti. Ustanike je vrlo uspješno vodio Vilim Oranski. Uprkos ovim ustancima, borba ustanika protiv španjolske vlasti bila je neravnopravna i teška zbog vjerskih razlika i drugih osobitosti.

Južne (valonske) provincije, koje su bile katoličke vjere i pružale otpor španjolskoj vlasti, su osnovale Katolički savez 1579. Time je stvorena osnova za španjolsku Nizozemsku i Belgiju.

Stanovnici sjevernih provincija bili su germanskog podrijetla i kalvinske vjere. Sedam sjevernih provincija nastavile su borbu protiv španjolske vlasti i sporazumom u Utrechtu 1579. stvorile Utrehtsku uniju iz koje je kasnije nastala Republika ujedinjenih provincija. Godine 1581. nova država odvojila se od Španjolske i proglasila nezavisnost.

Nova republika nazvana je Holandija po najznačajnijoj provinciji. 

Grobnica Filipa II