OTVORENO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
19. studenoga - Nakon utemeljenja Gospodarskog društva u Zagrebu u studenome 1841., njegovi članovi ubrzo su pokrenuli i osnivanje gospodarskog učilišta.
Njihovu zamisao potiču bečki službeni krugovi, pa je upućen dopis banu Jelačiću o potrebi što skorijeg osnivanja gospodarske škole za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju.
Drugim dopisom traži se pronalaženje prikladnog zemljišta za zgrade i praktičnu obradu. Tom zahtjevu odazvalo se križevačko gradsko poglavarstvo, nudeći i praznu župansku kuću i prikladna zemljišta.
Nakon toga iz Zagreba u Križevce poslano je povjerenstvo kojemu je na čelu bio poznati stručnjak za gospodarska pitanja Mojsije Baltić.
Kako se povoljno izrazio o položaju zgrade i okolnih zemljišta, u njegovoj je nazočnosti na današnji dan 1860. uslijedilo i svečano otvaranje križevačkoga Gospodarsko-šumarskog učilišta.
Ubrzo nakon otvaranja počela je i obuka, koja je u prvo vrijeme trajala dvije godine, a primani su mladići od 17 godina zdrava tijela i ćudoredna vladanja.
Prvi ravnatelj bio je vrstan poljoprivredni stručnjak Dragutin Lambl, koji je bio i nastavnik. Godine 1876. provedeno je preustrojstvo zavoda. Osnovan je takozvani viši odjel za gospodarske i šumarske struke, dok je niži, zvan ratarnica, podučavao seljačku mladež, za valjane seoske gospodare. 
Godine 1898. ponovno se preustrojava - osnovani su i novi znanstveni zavodi uz postaju za istraživanje sjemenja, kojoj je na čelu bio zavodski ravnatelj Andrija Lenarčić.
Početkom 20. stoljeća Zavod pokreće i glasilo Gospodarska smotra na čijim stranicama i zavodski stručnjaci objavljuju svoje priloge.
Križevačko Gospodarsko-šumarsko učilište tijekom dugogodišnjeg postojanja dalo je velike rezultate, za koje se s pravom u njegovoj Spomenici
ustanovljuje da je povijest križevačkog zavoda u isti mah i povijest čitavoga našega gospodarskog napredovanja u drugoj polovici 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća.
bglavac
irida
