Upisao:

mlabos

18. travnja 2010.

OBJAVLJENO:

PROČITANO

1161

PUTA

OD 14.01.2018.

Dogodilo se na današnji dan...18. travnja 1874.

Ivana Brlić-Mažuranić, najčitanija i najprevođenija hrvatska dječja književnica.

IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ

Rođena: 18. travnja 1874. u Ogulinu
Umrla: 21. rujna 1938. u Zagrebu

Malik Tintilinić, Regoč, šegrt Hlapić, ribar Palunko - imena su što već mnogim naraštajima čine djetinjstvo maštovitijim i uzbudljivijim.

A taj čarobni, tajanstveni svijet bajki, svijet je djela što pripadaju Ivani Brlić-Mažuranić, najčitanijoj i najprevođenijoj hrvatskoj dječjoj književnici.

Rodila se u Ogulinu 18. travnja 1874. i rasla uz djeda (hrvatskoga bana, slavnog pjesnika, tvorca Smail-age) - Ivana Mažuranića.

Njezine prve životne i književne spoznaje u roditeljskome domu pomogle su joj da se dobro uklopi u obitelj Brlića, brojnih hrvatskih uglednika, čiji će član postati na 18. rođendan, udajom za doktora Vatroslava Brlića.

Zadivljena atmosferom u toj kući u Brodu na Savi, prebogatom kućnom knjižnicom i duhom obitelji u autobiografiji je zapisala:

Došla sam u stari dom obitelji Brlićevih u kojoj sve odaje koliko su interesa članovi te obitelji gajili za umjetnost i književnost, za svaki patriotski i lijepi pokret.

Pisati je počela tek desetak godina poslije udaje, u početku samo za svoju obitelj, a zatim i za djecu diljem svijeta jer su njezini junaci vremenom progovorili na 40 jezika.

Godine 1902. tiskani su Valjani i nevaljani i Škola i praznici za obiteljsku uporabu.

Pravi je prodor u književnost, iako izvan modernih tokova, ostvarila Čudnovatim zgodama i nezgodama šegrta Hlapića 1913.

To je prava pikarska pripovijest o sazrijevanju i životnom preobražaju od zla prema dobru bistra i vrijedna dječaka Hlapića.

O toj temi (svladavanju mnogih prepreka koje život postavlja) govori povijesni roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata objavljen potkraj autoričina života koji se ugasio 21. rujna 1938.

Umjetnički vrhunac Ivana Brlić-Mažuranić ostvarila je Pričama iz davnine, djelom koje je djeci, a i odraslim čitateljima svih naraštaja nudilo vjeru u temeljne ljudske vrijednosti.

Pišući priče, napajala se na dvama izvorima: slavenskoj mitologiji i hrvatskim narodnim legendama, pa se tako stilski približila književnom kontekstu svoje epohe u razdoblju Moderne.

Izrazito vizualno doživljavanje, neposredno izražavanje, intimna i izravna iskrenost koja podrazumijeva iskonsku ljudsku naivnost u spoznavanju - temelj su na kojem se stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić približilo zahtjevnomu senzibilitetu čitatelja - djeteta.

1924. englesko izdanje - Priče iz davnine

Šegrt Hlapić (Apprentice Hlapić), na bengalskom jeziku...

Šegrt Hlapić na japanskom jeziku

Priče iz davnine na bugarskom jeziku

Biografske natuknice

1874. - Ogulin, 18. travnja rođena Ivana Mažuranić, kći pravnika i pisca Vladimira Mažuranića i Henriete Mažuranić rođ. Bernath

1878. - S roditeljima seli u Karlovac

1883. - Piše dvije pjesmice na francuskom Ma Croatie i Le bonheur

1886. - Prvi pjesnički pokušaj na hrvatskom jeziku: Zvijezdi moje domovine (u Ogulinu)

1882. - S roditeljima seli u Zagreb

1890. - Umire joj djed, hrvatski ban i književnik Ivan Mažuranić (1814.-1990.) koji je imao veliki utjecaj u formiranju njene osobnosti

1892. - Udaje se za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, udajom ulazi u uglednu građansku obitelj Brlić i dolazi živjeti u Brod na Savi u obiteljsku kuću Brlićevih

1893. - Rodila kći Nadu Brlić (1893.-1964., kasnije udana za dr. Viktora Ružića)

1894. - Rodila sina Ivu Brlića (1894.-1977., oženjen Jelenom Kadesnikov-Ščigoljev, a nakon njene smrti Milicom Gajer)

1895. - Rodila sina Vladimira Brlića (1895.-1896.)

1899. - Rodila kći Zdenku Brlić (1899.-1984., kasnije udanu za dr. Zvonka Benčevića)

1902. - Rodila sina Nikolu Brlića (1902.-1902.)

1902. - Objavljuje Pripovijetke i pjesme za dječake Valjani i nevaljani (vlastita naklada, Zagreb)

1905. - Objavljuje zbirku pjesama i pripovijedaka za djecu Škola i praznici (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)

1912. - Objavljuje knjigu pjesama Slike (Tiskara C. Albrechta, Zagreb)

1913. - Objavljuje prvi hrvatski roman za djecu Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)

1916. - Objavljuje bajke Priče iz davnine (Matica Hrvatska, Zagreb)

1916. - Na zahtjev Akademije piše svoju Autobiografiju

1917. - Rođena Nedjeljka Brlić (1917.-1973., kasnije udana za Božidara Mohačeka)

1923. - Objavljuje knjigu crtica Knjiga omladini (vlastita naklada, Zagreb)

1929. - Za Međunarodni dan mira održala govor, kasnije objavljen kao esej Mir u duši (Hrvatska revija, Zagreb)

1930. - U Hrvatskoj reviji joj izlazi Autobiografija (napisana 1916.) i pismo sinu Ivanu o postanku Priča iz davnine

1931. - Predložena za Nobelovu nagradu za književnost

1934.-35. - Sređuje te objavljuje znanstvenopovijesne zapise: Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi (Tisak Tipografija D.D., Zagreb

1934. - Objavljuje roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata (Knjižara Vasić, Zagreb)

1937. - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti prima ju za (dopisnoga) člana, čime postaje prva žena koja je postala članica Akademije

1938. - Akademija ju predlaže za Nobelovu nagradu

1938. - Umrla u Zagrebu 21. rujna

1939. - Iz tiska joj izlazi, posthumno, knjiga pripovijetki i pjesama za djecu Srce od licitara (Zagreb)

Posthumno:

1970. - Zbornik radova o Ivani Brlić-Mažuranić (Uredili Dubravko Jelčić, Joža Skok, Petar Šegedin, Miroslav Šicel i Miroslav Vaupotić), objavila Mladost, Zagreb

1971. - Kći Nedjeljka (Neda) Brlić pokreće manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić

1971. - Na središnjem brodskom trgu postavljeno poprsje Ivane Brlić-Mažuranić (rad akademskog kipara Vanje Radauša)

1971. - Školska knjiga utemeljuje nagradu Ivana Brlić-Mažuranić za neobjavljeni književni tekst (roman, zbirku pjesama, zbirku pripovijedaka) napisan na hrvatskome jeziku i namijenjen djeci i mladeži do 14 godina

1991. - Grad Slavonski Brod obnavlja manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, koja se kao Tjedan dječjih svečanosti do 1994. održava pod pokroviteljstvom UNICEF-a, učenici brodskih škola slikaju desetmetarsko "Platno mira"

1993. - Pod pokroviteljstvom UNICEF-a u vrijeme "Svijeta bajki" održavaju se i Susreti djece hrvatskih gradova stradalih u ratu

1994. - U Slavonskom Brodu, u organizaciji Gradske knjižnice, 23. travnja održan znanstveno-stručni kolokvij o životu i djelu Ivane Brlić-Mažuranić u povodu 120. obljetnice rođenja, s kojeg je Matica hrvatska Slavonski Brod objavila Zbornik radova (Redakcija: Dubravko Jelčić, Vinko Brešić, Mato Artuković, Vesna Crnković-Nosić, Zvonimir Markotić, Ivica Matičević, Suzana Bilić-Vardić)

2004. - U Slavonskom Brodu na Trgu S. Miletića postavljen spomenik Ivane Brlić-Mažuranić (rad akademske kiparice Marije Ujević)