BITKA KOD MAKARSKE 887.

18. rujna - Na današnji dan 887. godine u podnožju Biokova, kod Makarske, u bitki nazvanoj Mucules Neretvani su nanijeli Mlečanima katastrofalan poraz. U spomen na tu važnu bitku u novoj hrvatskoj državi 18. rujna slavi se kao Dan Hrvatske ratne mornarice.

U 9. stoljeću na istočnoj obali Jadrana traje proces osamostavljivanja sklavinija, tj. slavenskih država koje su dotad bile pod vrhovnom vlašću Franačke ili Bizanta.

Najjača od tih država bila je mlada kneževina Hrvatska, koja je pod knezom Branimirom učinila snažan vanjskopolitički zaokret, stavivši se pod izravnu zaštitu Pape.

Jedna od težnji Hrvatske u 9. stoljeću bio je i izlazak na Jadran, u čemu se izravno sukobila s interesima vitalne pomorsko-trgovačke republike Venecije.

Poznati su nam sukobi hrvatskoga kneza Domagoja s Mlečanima, kada je ratoborni hrvatski knez stekao naziv najgoreg kneza Slavena.

Hrvatski knez Domagoj

Međutim, osamdesetih godina 9. stoljeća, za Branimirova vladanja, Mlečani dobivaju još jednog protivnika svoje težnje za potpunom vlašću nad jadranskim bazenom.

To je bila Neretvanska država, mala i neovisna hrvatska kneževina, rasprostranjena u delti Neretve i po obližnjim dalmatinskim otocima.

Izvanredni ratnici i pomorci, Neretvani su desetljećima prkosili moćnoj Veneciji. Stoga je još u siječnju 880. dužd Urso Patricijak obnovio ugovor s franačkim kraljem Karlom III. Debelim o savezu protiv Slavena, tj. hrvatskih Neretvana.

Do sukoba je došlo tek 887. kada ambiciozni dužd Petar Kandijan, kako piše mletački ljetopisac Ivan Đakon, podiže 12 brodova u rat protiv Neretvana.

U početku je dužd imao uspjeha: izvor kaže da je uništeno pet neretvanskih brodova, ali ubrzo, točnije 18. rujna 887., Neretvani silovito uzvraćaju. U potpunosti je razbijena mletačka vojska i flota, a i sam dužd Kandijan je poginuo. Čak je i njegovo tijelo ostalo u rukama Neretvana, tako da ga je venecijanski tribun Andrija morao ukrasti da bi ga pokopao u stolnoj crkvi u gradu.

Ta je bitka umnogome promijenila mogući tijek povijesti jadranske obale: sve do kraja 10. stoljeća Hrvati žive u miru s Mlečanima, koji čak plaćaju i godišnji danak hrvatskomu vladaru.