MARGUERITE YOURCENAR

Rođena: 8. lipnja 1903. u Bruxellesu
Umrla: 17. prosinca 1987. u Northeast Harbouru, Maine, SAD

Književnica Marguerite Yourcenar bila je u siječnju 1981. prva žena među francuskim besmrtnicima biranim tijekom 350 godina.

Rođena je u Bruxellesu, u francuskoj aristokratskoj obitelji De Crayencourt 8. lipnja 1903. ž

Prezime koje je nosila kao književnica anagram je njezina obiteljskog prezimena. Odgajao ju je otac, jer joj je majka umrla odmah nakon poroda. Otac joj je dao i široko obrazovanje pa redovitu školu nije ni pohađala.

Poznavala je i klasične i suvremene svjetske jezike, u jednom životnom razdoblju učila je i hrvatski, zajedno s ocem, a nakon njegove smrti i sama, te potom s prevoditeljicom svoje književnosti na engleski Grace Frick, s kojom je živjela desetljećima.

Umrla je na otočju Mount Desert Island noću od 17. na 18. prosinca 1987. od posljedica prometne nesreće u Keniji.

Posjećujući mjesta - ishodišta europske civilizacije, svoju opsesiju poviješću oblikuje u književnosti: iznutra ponoviti ono što su arheolozi 19. stoljeća uradili izvana.

Pod tim je geslom Marguerite Yourcenar svojim djelima izgradila slojevitu arheologiju duše u kojoj prepoznajemo obrise civilizacijskih epoha i djelatnost ljudskog duha kao jedinstven obzor tajne i spoznaje.

Od kratkog romana Anna Soror, napisanog 1925. u kojem razvija priču o dramatičnoj kobi rodoskrvne veze iz 16. stoljeća, do slutnje skorog rata u Oproštajnom udarcu 1938., preokupacije renesansom i alkemijom u Crnoj mijeni, u svim je djelima pjesnik povijesti.

Isto tako u esejima, primjerice Mishima ili vizija praznine, polazi od konkretnih stvaralaca, likova i gradova ili fiktivnih opsesija da bi u postavljenom problemu otkrila arhetipove.

U Hadrijanovim memoarima, svojem najznamenitijem romanu, Marguerite Yourcenar vratila se korijenima civilizacije, predsmrtnom času rimskoga cara Marka Aurelija. To je zapravo priča o smrti, o kraju svijeta što se guši u vlastitu proturječju.

Bogato životno iskustvo sažela je u obiteljskoj sagi koja se otvara Svetim sjećanjima, posvećenim majci, nastavlja se Arhivima sjećanja, što oživljuju genealogiju njezina oca koji je središnja osoba i djela Što? Vječnost.

Posthumno je objavljen i posljednji dio autobiografske trilogije Labirint svijeta.

Osebujnim životom i stalnim stvaralačkim putovanjima kroz vrijeme i prostor u traganju za civilizacijskim vrednotama, Marguerite Yourcenar je, uvjerljivije nego mnogi slavni pisci, za života postala klasik.

http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/