VLADIMIR GORTAN - ISTARSKI RODOLJUB

U Puli je nakon rasprave pred takozvanim Posebnim sudištem za zašitu države osuđen i strijeljan 17. listopada 1929. godine istarski omladinac i rodoljub Vladimir Gortan, 25-godišnji seljak iz Berma.

Njegove prijatelje Živka Gortana, Viktora Bačca, Dušana i Vjekoslava Ladavca fašistički je sud osudio na strogu tamnicu od 30 godina.

Premda su u Pulu upućene mnogobrojne molbe za pomilovanje iz mnogih slobodoljubivih zemalja svijeta, talijanske fašističke vlasti ostale su gluhe na te prosvjede i sud je donio već unaprijed pripremljenu osudu.

Rasprava je održana u zaista neobičnim okolnostima i završena istoga dana kad je počela. Smrtna osuda izvršena je istom brzinom, samo 24 sata nakon donošenja osude, i to hicima u leđa, kako su to inače činili talijanski fašisti.

Gortanova rodna kuća

Tim smaknućima fašisti su htjeli dati Istri zastrašujući primjer kako bi se jednom zauvijek izbila svaka pomisao da u tim krajevima pod talijanskom vlašću mogu postojati Hrvati ili Slovenci.

Talijanski fašizam donio je 6. studenoga 1926. Zakon o zaštiti države na temelju kojeg je osnovano Posebno sudište i stvoren zakonski instrument koji mu je omogućivao suđenje i izricanje kazni protivnicima režima.

Presude su u Istri od 1927. do 1932. odvele na robiju 106 Hrvata i Slovenaca, a petoricu u smrt.

Gortan i njegovi prijatelji nisu mogli silom zatomiti svoje nacionalne osjećaje i zaboraviti svoje podrijetlo. Ljubav prema svojoj pravoj domovini i nacionalnoj pripadnosti morali su platiti životom ili teškom tamnicom.

Spomenik Vladimiru Gortanu u Gortanovoj uvali