LUDWIG LAZAR ZAMENHOF
Rođen: 15. prosinca 1859. u Poljskoj
Umro: 14. travnja 1917. u Varšavi
Čovjek koji je dao neprocjenjiv prinos međunarodnom sporazumijevanju i upoznavanju, osnivač i utemeljitelj jezika mira - esperanta, Ludwig Lazar Zamenhof, rodio se u Poljskoj 15. prosinca 1859.
Na zamisao o zajedničkom jeziku svijeta došao je Zamenhof još u djetinjstvu dok se školovao u Bialystoku, sredini u kojoj se govorio jidiš, njemački, hebrejski, poljski, armenski, litvanski i ruski, a u školi kao obvezatan učio latinski, grčki, engleski i francuski jezik.
Živeći u jezičnom Babilonu, Zamenhof je već kao petnaestogodišnji gimanzijalac razmišljao o jedinstvenom jeziku kojim bi se sporazumijevali ljudi različitih jezika i nacionalnosti.
Završivši studij medicine Zamenhof zdušno nastavlja rad na novom jeziku. Nakon šestogodišnjeg napora pojavio se u srpnju 1887. prvi priručnik esperanta koji je Zamenhof potpisao pseudonimom Doktor Esperanto, po čemu je poslije jezik i dobio ime.
Bila je to skromna knjižica od četrdesetak stranica, s malim rječnikom i Zamenhofovim stihovima na esperantu.
Uskoro je bila prevedena na niz svjetskih jezika, a desetak godina nakon izlaska, pojavila se i na hrvatskom.
Jedan od prvih pristaša esperenata bio je ruski književnik Lav Nikolajevič Tolstoj. Taj jezik dugo nije službeno priznat.
Posebno je važan za njegovu afirmaciju imao 38. svjetski kongres esperantista 1953. u Zagrebu, a godinu dana poslije Opća skupština UNESCO-a prvi je put priznala odgojnu, kulturnu i znanstvenu vrijednost esperanta, pa je tako potpuno afirmirana humana zamisao doktora Ludwiga Zamenhofa.
Zagreb je od 21. do 28. srpnja 2001. godine ugostio 86. svjetski kongres esperantista s oko 2000 sudionika iz 59 zemalja.
Tom prilikom grad Zagreb dobio je na dar skulpturu danskog kipara Jaspera Neergaarda La Futuro postavljenu na Kennedyjevom trgu.
"Šegrt Hlapić" preko esperanta preveden na perzijski jezik i objavljen u Iranu, zatim na bengalski, japanski... itd.
"MIRINDAJ AVENTUROJ DE METILERNANTO HLAPIĈ"
libro de la kroata verkistino Ivana Brlić-Mažuranić (komence de la 20a jarcento, t.n. "kroata Andersen").
La libron tradukis al Esperanto s-ino Maja Tišljar, kaj eldonis Kroata Esperanto-Ligo en 1998.
La premion Infanlibro de la jaro (kadre de Belartaj Konkursoj de UEA) ĝi ricevis dum UK en Berlino 1999.
Pere de Esperanto la libro tradukiĝis kaj tradukiĝas al pluraj aliaj lingvoj... (vidu sube).
"ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA"
hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić (s početka 20. stoljeća, tzv. "hrvatski Andersen").
Knjigu je prevela na esperantu Maja Tišljar, a izdao Hrvatski savez za esperanto 1998.
Nagradu za esperantsku dječju godine knjiga je dobila za vrijeme Svjetskog kongresa esperantista u Berlinu 1999.
Preko esperanta je knjiga prevedena ne neke druge jezike, a taj projekt traje i dalje... (vidi dolje)
(VIJEST ("Vijenac", Matica Hrvatska, 274-5, 16. rujna 2004)
Tokio. U Japanu su tiskane Čudnovate zgode šegrta Hlapića hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić, na japanskom jeziku, izvijestio je Hrvatski esperantski savez. Prevoditelj Sekoguchi Ken preveo je Hlapića najprije za svoje unuke, a kad su prvi slušatelji oduševljeno saslušali pustolovine Hlapića, Gite i majstora Mrkonje, tiskao je svoj prijevod. Prevoditelj se za japanski prijevod koristio esperantskim prijevodom Hlapića, knjigu koju je u Zagrebu u prijevodu Maje Tišljar izdao Hrvatski esperantski savez 1998. Knjiga je u Berlinu proglašena najboljom dječjom knjigom na esperantu te godine. Japanskoga Hlapića na 240 stranica sa sedam ilustracija opremila je Goto Masako, a nakladnik je Esperantski klub u Mishimi. )
bglavac
irida
