Ferdinand Konščak

Ferdinand Konščak (Varaždin, 1703. - 10. rujna 1759.), isusovac, misionar, istraživač, kartograf, geolog, matematičar, prirodoslovac, astronom, graditelj

Rođen je u Varaždinu. Pristupio je isusovačkom redu. Kao isusovački misionar postao je jedan od najslavnijih istraživača meksičkoga poluotoka Kalifornije, koji je dokazao da je Kalifornija poluotok.

Bio je ugledni matematičar, astronom, prirodoslovac, geolog, graditelj puteva i nasipa i nadzornik svih isusovačkih redukcija u Meksiku, a njegovo ime nosi otočić Consag Rocks (njegovo meksičko ime je bilo Fernando Consag) na sjeveru Kalifornijskog zaljeva.

Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Varaždinu. Zaredio se i bio primljen u novicijat Družbe Isusove u Trenčinu u Slovačkoj.

Poslan je u Leoben u Štajerskoj, gdje je godinu dana proučavao klasike, stilistiku i govorništvo. Zatim je tri godine studirao filozofiju u Grazu. Godine 1725/26. predavao je počela gramatike na Isusovačkom kolegiju u Zagrebu, a 1726/27. "humaniora studia", tj. klasične studije na gimnaziji u Budimu u Ugarskoj.

U Budimu je 1728. objavio zbirku pjesama pod naslovom Nagadia versibus latinus, koja je sačuvana u knjižnici u Budimpešti.

Od 1727. do 1729. studirao je teološke studije na Sveučilištu u Grazu. Godine 1729. otputovao je u Cadiz u Španjolskoj, a zatim u Ameriku, gdje je od 1732. do smrti djelovao kao misionar u Donjoj Kaliforniji (Meksiko), uglavnom u San Ignaciju.

Od 1748. poglavar je te misije u kojoj je sagradio crkvu, a 1748. i 1758. ujedno je vizitator svih kalifornijskih misija.

Djelovanje kao istraživać, graditelj i kartograf

Poduzimao je tri ekspedicije (1746, 1751. i 1753) u kojima je sustavno istraživao neznana područja poluotoka. U prvoj do ušća Rio Colorada, razriješio je više od dva stoljeća staru dilemu o Donjoj Kaliforniji, dokazavši da nije otok nego poluotok. Oko 1748. izradio je preciznu kartu Donje Kalifornije, a oko 1750. i kartu Kalifornijskog zaljeva.

U drugoj ekspediciji putovao je kopnom po poluotoku do Tihog oceana i obalom prema sjeveru, dok je u trećoj prolazio kroz unutrašnjost poluotoka na sjever do 30. stupnja sjeverne širine.

U svim ekspedicijama bilježio je podatke o terenu, prirodnim bogatstvima i starosjediocima.

Osnovao je nove misije, gradio akvadukte, nasipe, kanale za odvodnju, sudjelovao pri otvaranju prvih rudnika srebra na poluotoku.

Još za života objavljeni su njegovi dnevnici ekspedicijâ, prevedeni na nekoliko jezika, u više izdanja, a njegove karte poluotokâ i zaljevâ bile su vrlo popularne u to doba i često precrtavane.

Jedno otočje na sjeveru Kalifornijskog zaljeva nosi njegovo ime: Consag Rocas.

 

Djela

• Nagadia versibus latinus, zbirka pjesama. Budim 1728.
• Karta Kalifornije. 1746.
• Karta Kalifornije. 1747.
• Karta Donje Kalifornije. Oko 1748.
• Karta Kalifornijskog zaljeva. Oko 1750.