LUJO MARUN - OSNIVAČ MUZEJA HRVATSKIH SPOMENIKA

Rođen: 10. prosinca 1857. u Skradinu
Umro: 15. siječnja 1939. u Kninu

Stjepan Lujo Marun, jedan od utemeljitelja arheologije i izučavanja starohrvatske kulturne baštine, koju je počeo istraživatiu drniškoj okolici i prešao dug put od besplodnih lutanja po razvalinama do istraživanja u Kninu i prvih nalaza na obližnjem Kapitulu.

Potaknut prvim velikim uspjesima, osniva Odbor koji mu pomaže u istraživanju i okupljanju nađenih spomenika.

Marun je rođen 10. prosinca 1857. u Skradinu, a umro je 15. siječnja 1939. u Kninu. Gimnaziju je polazio u Sinju, a Franjevački novicijat u Visovcu na Krki.

Prva iskapanja obavljao je kao župski pomoćnik u Drnišu. Tako je u prošlom stoljeću u Zagrebu, Zadru, Splitu i Dubrovniku bilo otvoreno nekoliko muzeja, prvi Muzej hrvatskih spomenika otvoren je njegovom zaslugom 1893. u Kninu.

U tom muzeju bili su pohranjeni isključivo spomenici hrvatske prošlosti i borbe za slobodu.
Dvije godine poslije Lujo Marun počinje objavljivati i prvi arheološki časopis - Starohrvatska prosvjeta,

u kojem iznosi rezultate svojih iskapanja i istraživanja hrvatskih  srednjovjekovnih starina, uglavnom  izvornih spomenika, razasutih kamenih ostataka, starih zidova, natpisa, kamenih ukrasa, i mnoštvo sitnih metalnih predmeta koji su našli mjesto u skromnoj zgradi prvog Muzeja hrvatskih spomenika.

Knin ubrzo postaje stjecištem kulturnog i znanstvenog svijeta koji prvi put ima mogućnost proučavati izvorne hrvatske spomenike od sedmog do jedanaestog stoljeća, a to je razdoblje u kojem mnogi drugi narodi oskudijevaju spomenicima kulture.

Zanimljivo je da je Marun sva arheološka iskapanja obavljao uglavnom sam ili uz pomoć članova Odbora, koji poslije prerasta u Starinarsko društvo, a okupljalo je tek nekoliko Marunovih prijatelja.

Glava Merkura iz Narone

Ploče s imenom hrvatskih knezova Sveto(?)slava i Držislava, nađene 16. kolovoza 1886. na Kapitulu kraj Knina

Uzdolje Sv. Luka kod Knina: zabat i greda s imenom kneza Mutimira s uklesanom 895. godinom

Kameni romanički zabat crkvene pregrade s reljefom Bogorodice iz druge polovice 11. st. nađen 14. svibnja 1892. na Crkvini u Biskupiji kod Knina

Amfiteatar je smješten između Knina i Skradina, 150 metara sjeverozapadno od ceste kojom svakodnevno prolaze automobili ili pastiri sa stadima ovaca.

Rimski reljef iz Bjelovara

Krstionica kneza Višeslava

Krstionica Split

Zbog otpora protalijanskim usmjerenjima bio je zatočen, a u vrijeme talijanske okupacije svaki daljnji rad bio mu je zabranjen.

Marun nije dočekao ostvarenje želje za koju je živio: Okupiti sve starohrvatske spomenike na jednom mjestu!

Tek 1983. godine poslije otvaranja skromnog prvog Muzeja hrvatskih spomenika u Kninu san Luje Maruna i brojnih rodoljuba ostvario se otvaranjem veličanstvenog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu u kojem je sakupljeno neviđeno blago stare hrvatske kulture.

 

 http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/