Cilj je nacionalnoga kurikuluma omogućiti polaznicima odgojno-obrazovnih ustanova na razini predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja postizanje najviše razine znanja u skladu s njihovim potencijalima, kako bi bili osposobljeni za što samostalniji, djelotvoran i ispunjen život na osobnom, društvenom i profesionalnom području te za cjeloživotno učenje. Inkluzivno/uključujuće obrazovanje teži da djeca i učenici s teškoćama u odgojno-obrazovnom sustavu ostvare što više ciljeva koji vrijede za ostalu djecu. Škola postaje zajednica koja uči podupirući razvoj svakog pojedinca u skladu s njegovim sposobnostima, posebnostima i teškoćama, te osigurava jednakost mogućnosti uz zajamčenu kvalitetu odgojno-obrazovnih ponuda.

Načela kurikuluma
�� uključujući/inkluzivni pristup u odgoju i obrazovanju
�� diferenciranost ciljeva učenja i poduke, individualizirana/bonus nastava
�� fleksibilnost kreiranja ponuda za razvijanje kognitivnih, emocionalnih i socijalnih, psihomotoričkih znanja i vještina te kreativnosti, primjerenih uzrastu i sposobnostima
�� usklađenost kurikuluma s potencijalima učenika te s potrebama stvarnog života, potencijalne radne okoline i društvenog okružja
�� kontinuum obrazovne, pedagoško-didaktičke, psihološke i rehabilitacijske i druge podrške unutar i izvan odgojno-obrazovne ustanove
�� promicanje pozitivnih stavova u odnosu na različitost u odgojno-obrazovnoj ustanovi i široj zajednici
�� cjeloživotno učenje
�� partnerski odnosi/suradnja
R
azličiti oblici uključenja u odgojno-obrazovni sustav
Djeca i učenici s teškoćama uključuju se u odgojno-obrazovni sustav uz odgovarajuće mjere potpore u različitom obimu, a prema individualnim potrebama. Posebno je važno rano prepoznavanje teškoća i uključenje u primjerene oblike odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog rada.
O
blici uključenja
A
Redoviti vrtić Posebni vrtić
odgojno-obrazovna skupina u redovitom vrtiću
B
Redovita osnovna i srednja škola
redoviti razredni odjeli - redoviti program uz rehabilitacijsku potporu, individualizirani/diferencirani program, bonus nastava
posebni odjel u redovitoj školi/posebni program – diferencirani program, bonus nastava
C
Posebna odgojno- obrazovna ustanova
posebni program – diferencirani program, bonus nastava, rehabilitacijski programi
D
Nastava u kući nastava u bolnici
skraćeni redoviti i posebni programi, skraćeno vremensko trajanje

A i B) Djeca i učenici s teškoćama koji su uključeni u redovite razredne odjele trebaju primati pomoć kroz dopunsku nastavu, individualizirani kurikulum i kroz diferencijaciju ciljeva i nastave. Diferencijacijom ciljeva i kroz individualizirani kurikulum, izborne sadržaje, bonus nastavu, te višerazinskim izvođenjem programa ostvaruje se učinkovitije ostvarivanje ciljeva odgoja i obrazovanja kao i uspješnije razvijanje potencijala učenika. Bonus nastava predstavlja ponudu zamjenskih sadržaja i aktivnosti za one predmete ili dijelove sadržaja nekih predmeta koji zahtijevaju više kognitivne razine ili viši stupanj drugih sposobnosti, a kojima učenik ne može udovoljiti. Oslanja se na učenikove „jake strane“ i usmjerava ga prema zanimanju za koje pokazuje sklonost i odgovara potrebama zajednice. Ovaj oblik rada posebno pridonosi uključenju učenika sniženih kognitivnih sposobnosti u redovite škole i njihovog zadržavanja u vlastitoj obitelji.
Individualizirani se kurikulum izrađuje iz općeg, a u skladu sa sposobnostima i potrebama učenika, uz uvažavanje uvjeta u okruženju, donosi se na temelju dogovora škole, roditelja i samih učenika. Planiranje individualiziranog kurikuluma treba biti vođeno prema realno postavljenim ciljevima. Osiguravaju se i rehabilitacijski sadržaji u trajanju i obimu prema potrebama, kao i prilagođena didaktička oprema.
C) U posebne odgojno-obrazovne ustanove uključuju se polaznici s teškoćama takve vrste i stupnja koje im onemogućavaju praćenje odgojno-obrazovnog procesa u redovitim ustanovama. Kurikulum u ovim ustanovama ima za cilj osposobiti polaznike za uključenje u svakodnevni život u skladu s kronološkom dobi pod što redovitijim uvjetima. Sadržaji se provode kroz odgojno-obrazovne aktivnosti i područja, a vezano za razvojne cikluse i kronološku dob (do 21. g.), a prema kurikulumskim načelima :
Razvojne sposobnosti i kompetencije:
�� kognitivne vještine - osjetilne stimulacije, vježbanje donošenja odluka i izbora, rješavanja problema, odnos između uzroka i posljedica, pamćenje
�� motoričke vještine - planiranje i upravljanje motoričkim funkcijama, razvoj mišićne snage i koordinacije, ritam i ples
�� govor i komunikacija - verbalno, neverbalno i pismeno izražavanje mišljenja upotrebom simbola, riječi, znakova.
Adaptivne sposobnosti i kompetencije:
�� vještine potrebne za svakodnevni život: briga o sebi, zdravlje i sigurnost/ stanovanje/kretanje u okolini i provođenje slobodnog vremena, izobrazba u obavljanju jednostavnih poslova, radne aktivnosti
�� osobne, emocionalno-socijalne vještine - razvijanje samokontrole i interakcije s drugima, samozastupanje,
D
) Za učenike koji zbog bolesti nisu u mogućnosti duže vrijeme polaziti nastavu ustrojava se tzv. nastava u kući koju izvode učitelji i suradnici škole koju učenik polazi. Također se organizira predškola i nastava u bolnici za učenike koji se nalaze na dužem bolničkom liječenju, a koju provode stručni djelatnici najbliže odgojno-obrazovne ustanove. Ovi se
oblici nastave provode u skraćenom sadržajnom i vremenskom obimu, a odnose se na redovite i posebne programe.
O
cjenjivanje/vrjednovanje znanja
Od odgojitelja i učitelja očekuje se da omogući svakom učeniku iskustvo uspješnosti.
Odgojitelji/učitelji/nastavnici izrađuju inicijalnu procjenu djeteta/učenika već na početku njegova uključenja u odgojno-obrazovni sustav i prate i vrjednuju njegovo napredovanje. Kada su identificirane početne točke, one služe kao mjerilo daljnjeg napretka i razvijanja „obrazovnog profila“ djeteta/učenika te njegovog ocjenjivanja.
Svi dokumenti i prilozi praćenja djeteta/učenika ulažu se u mapu, a elementi za praćenje i ocjenjivanje definiraju se individualiziranim kurikulumom i predstavljaju vodič za praćenje realizacije ciljeva. Tada se ocjenjivanje ne reflektira na sadržaje i razine općeg kurikuluma, već ostaje u okvirima individualiziranog kurikuluma. Na kraju svakog odgojno-obrazovnog razdoblja stručni tim, odgajatelji i učitelji dužni su izraditi pisano izvješće o postignućima djeteta/učenika, kao i preporuke za daljnji rad. Ocjenjivanje predstavlja vodič nastavka planiranja odgojno-obrazovnog rada s učenikom.
Svjedodžba treba reflektirati učenikov uspjeh, ali istovremeno sadržavati dodatak koji daje uvid u učenikova stvarna postignuća u odnosu na propisani standard odgojno- obrazovnih postignuća primjeren njegovoj kronološkoj dobi.
Različiti modeli potpore
�� mreža službi na lokalnoj razini za izravnu potporu djeci, učenicima, obiteljima i redovitim odgojno-obrazovnim ustanovama kroz mobilne stručne timove, usluge posebnih ustanova, pomoćnika u nastavi
�� mreža škola bez arhitektonskih barijera
�� mreža redovitih odgojno-obrazovnih ustanova (vrtići,škole) s posebnim odjelima
�� područni referentni centri
�� volonterska mreža.
Kadrovi
Sustavnim dodiplomskim/diplomskim obrazovanjem i stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, kroz poslijediplomske i specijalističke studije osigurava se potrebna razina kompetentnosti za rad s učenicima s teškoćama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izbora najprikladnijih didaktičko-metodičkih pristupa i oblika rada do vrjednovanja uspješnosti, profesionalnog usmjeravanja i osposobljavanja, vodeći računa o potencijalima i potrebi za uspjehom svakog učenika. Suradnički rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada s djecom/učenicima s teškoćama uključuje odgajatelje, učitelje, nastavnike, stručne suradnike, ravnatelje i drugo osoblje u odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje − gostujuće stručnjake, obitelj, lokalnu zajednicu, udruge i medije. Ono je nužna pretpostavka u planiranju kurikuluma za rad s djecom i učenicima s teškoćama.

Odgojno-obrazovna ustanova vodi računa o potrebama trajnog profesionalnog razvoja svojih zaposlenika rukovodeći se potrebama ustanove i postignutim rezultatima vrjednovanja i samovrjednovanja.
K
ompetencije odgojitelja/učitelja/nastavnika u radu s djecom/učenicima s teškoćama:
��
poznavanje temeljnih znanja i vještina potrebnih za rad s učenicima s teškoćama
��
motiviranost za rad i trajno profesionalno usavršavanje na ovom području
�� poznavanje različitih strategija podučavanja, kreativnost
�� poznavanje i njegovanje timskog rada
�� empatičnost.
Referentni centar za unaprjeđenje rada s djecom/učenicima s teškoćama
Na lokalnoj razini valja razviti centre za unaprjeđenje rada s djecom/učenicima s teškoćama, koji će pružati stručnu pomoć odgojno-obrazovnim i drugim ustanovama, obiteljima i pojedincima radi odgovarajuće odgojno-obrazovne i socijalno-emocionalne podrške. Centar bi trebao osiguravati koordinirano djelovanje različitih ustanova, interesnih skupina i pojedinaca, savjetodavne usluge, profesionalno usavršavanje i osposobljavanje kao i informiranje i senzibiliziranje javnosti o potrebama i mogućnostima

www.mzos.hr