DEPRESIJA

 

Najčešći simptomi depresije su :

Dugotrajna potištenost
Gubljenje interesa za život
Gubitak interesa za ono što vas je nekad usrećivalo i za ono u čemu većina ljudi pronalazi užitak
Pad koncentracije
Promjene u apetitu
Nesanica, nemiran san
Umor
Fizička bolest čiji se simptomi stalno vraćaju unatoč liječenju

 

Što uzrokuje depresiju?

Depresija nema samo jedan uzrok, najčešće je kombinacija nekoliko različitih stvari.

Možda nemate pojma zbog čega ste zaglavili u depresivnoj fazi, ali ipak iz dana u dan nosite se s njom.

Bez obzira na uzrok, depresija nije samo stanja uma, povezana isključivo s psihološkim faktorima. Ona je često vezana uz fiziološke promjene u mozgu, te povezana s neravnotežom neurotransmitera, kemikalija koje nose signale u živce i mozak.

Depresija je kombinacija bioloških, genetičkih i psihofizičkih faktora.

S biološkog stajališta depresija je abnormalnost u funkciji određenih neurotransmitera, što može biti uzrokovano promjenom razine hormona. To objašnjava zbog čega se mnogi teenageri kroz pubertet suočavaju s depresijom.

Najčešći uzročni faktori vezani uz depresiju su:

Obiteljska povijest. Genetika igra važnu ulogu u depresiji. Ona može neku obitelj pratiti generacijama.

Trauma i stres. Stvari poput financijskih problema, prekida ljubavne veze ili smrt bliske osobe mogu izazvati depresiju. Ali depresivni možete postati i nakon značajnijih promjena u životu poput novog posla, diplome ili ulaska u brak.

Pesimistična osobnost. Osobe koje imaju niže samopouzdanje i negativan pogled na svijet imaju veće rizike razvoja depresije.

 

(Iznad navedeni uzroci uglavnom uzrokuju depresiju nižeg stupnja, koja se često naziva potištenost.)

Fizički uvjeti. Ozbiljna medicinska stanja poput srčanih oboljenja, raka i neizlječivih bolesti značajno doprinose depresiji jer fizička slabost smanjuje otpornost na stres. Depresija može medicinska stanja pogoršati jer oslabljuje imunološki sustav, a može i otežati podnošenje boli. U nekim slučajevima depresija može biti izazvana i medikamentima koji se koriste za tretiranje bolesti.

Drugi psihofizički poremećaji. Anksioznost, poremećaji u prehrani, šizofrenija…

Zlostavljanje.

Svi simptomi depresije još uvijek nisu potpuno jasni. Trenutna istraživanja ističu genetičke, obiteljske, biokemijske, fizičke, psihološke i društvene simptome.

Psihološki simptomi uključuju osjećaj beznađa, bespomoćnosti, ranjivosti, straha, pesimizma i nisko samopouzdanje. Sve ovo se odražava u neuobičajenom ponašanju, te poteškoćama pri ostvarivanju osobnih veza.

Depresija može biti i sama simptom nekih bolesti ili poremećaja kao što su:

Metabolički poremećaji poput hipoksije.

Endokrini poremećaji poput dijabetesa.

Neurološke bolesti kao što su Parkinsonova i Alzheimerova bolest.

Rak

Virusne i bakterijske infekcije kao što su gripa i upala pluća.

Kardiovaskularne bolesti.

Kronične opstruktivne plućne bolesti.

Degenerativni artritis.

Poremećaji u probavnom sustavu.

Genitourinarni problemi poput inkontinencije.

Anemija.

 

Savjet koji ne pomaže

 

Jedan od najčešće ponavljanih savjeta je "misli na nešto pozitivno".

 

Ovakav savjet je potpuno bezvrijedan budući da depresija nije stanje, nego bolest među ostalim, prouzrokovana poremećajem ravnoteže prijenosnika živčanih impulsa, te promjenama u broju i osjetljivosti njihovih receptora. Ti poremećaji biološki sprječavaju pozitivan osjećaj. Osoba u depresiji ne može samostalno odlučiti misliti o nečemu pozitivnom

 

To je jednako kao kada bismo osobi koja ima akne savjetovali, pa ne daj im da izbijaju.

No, to ne znači da trebamo odustati od pomoći prijatelju. Kretanjem u društvu se depresivna osoba osjeća sigurnije i zaštićenije. Razgovor uvelike pomaže. Kao i grupna tjelovježba, zajednička aktivnost, šetnje, potpora…

 

Samopomoć kod depresije

 

Sumnjate li na depresiju, u svakom slučaju trebali bi se obratiti liječniku, ali kod privremene potištenosti ili istovremeno s liječničkim tretmanom mogli biste se koristiti nekim tehnikama samopomoći koje su se pokazale djelotvornima.

1. TJELOVJEŽBA – Nije samo važna kod liječenja depresivnog raspoloženja, ona će i smanjiti mogućnost nastanka simptoma depresije.

2. PSIHIČKA AKTIVNOST – Važno je baviti se aktivnostima koje zaokupljaju mozak. Može se raditi o šahu, kartanju, čitanju, učenju, ali i najobičnijem rješavanju križaljki.

3. POTPORA PRIJATELJA – Što više se krećite u društvu. Najbolje bi bilo spojiti, ukoliko je moguće, fizičku aktivnost s druženjem. Bavite se nekim društvenim sportom, upišite grupne tečajeve aktivnosti u kojoj se niste okušali.

4. PLEŠITE – Može se raditi o tečaju klasičnog, društvenog ili o običnom plesu u discu prilikom večernjeg izlaska, sve je djelotvorno.

5. DOBAR SAN – Nastojte dobro spavati.

6. PRIRODA – Što više boravite u prirodi ili na otvorenom, a ukoliko to nije moguće osvijetlite i redovito prozračujte svoje prostorije.

7. MEDITACIJA – Svaka vrsta opuštanja ili autogenog treninga je više nego dobrodošla.

8. PRAKTICIRAJTE VJERU – Odlazak u crkvu, razgovor sa svećenikom ili drugi oblik prakticiranja vjere dosta pomaže kod potištenosti.

9. SELFHELP LITERATURA – Dobro je čitati knjige koje će vam pomoći izgraditi samopouzdanje, hrabrost, pronaći smisao u životu i sl. prema vlastitom izboru.

 

10. Možda biste mogli pokušati i s BILJNIM PRIPRAVCIMA. Oni nekad mogu djelovati kao dobar poticaj za povratak energije i volje.

Vrlo brzo možete pripremiti biljni napitak s vinom:

Pomiješajte bosiljak, majčinu dušicu i ružmarin (te biljke možete kupiti u svakoj većoj ljekarni). Dvije žlice mješavine tih biljaka poparite s pola litre zavrela razrijeđena vina. Ostavite da odstoji jedan sat.

Pije se po pola čaše prije i poslije jela.

Ne povećavajte količinu vina jer alkohol ima suprotan učinak i doprinosi lošem osjećaju potičući depresiju.

 

www.covermagazin.com