Ako prvog petka u veljači primijetite oko sebe žene odjevene u crvene haljine, nemojte se iznenaditi nego i vi odjenite nešto crveno. Naime, riječ je o Danu crvenih haljina, posvećenom borbi protiv moždanog udara u žena te podizanju svijesti o prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, odnosno bolesti krvnih žila srca i mozga kod žena.

Žena je hrabra, žena je srce obitelji, a srce je važno u mehanizmu nastanka moždanog udara i označeno je crvenim simbolom. A i krv je crvena. Otud naziv ove važne zdravstveno-edukativne akcije– Dan crvenih haljina. Nacionalni dan Crvenih haljina osmišljen je u Americi 2002. godine kako bi se ukazalo na važnost ženskog zdravlja i zdravlja srca u nastanku moždanog udara.

“Žene su srce svakog doma, imaju različite uloge kao majke, kćeri, sestre, savjetnice, zaštitnice, one koje se brinu o svemu u kući. Stoga je važna uloga žene, ne samo u obitelji nego i u cijelom društvu te treba poticati žene da se brinu o vlastitom zdravlju i dobrobiti. Dan crvenih haljina lijep je prvi korak u pružanju informacija o njihovu značaju te o važnosti brige o vlastitom zdravlju.

Kardiovaskularne bolesti uzrokuju jednu od tri smrti žena svake godine te su time svrstane u vodeće ubojice žena. Budući da se smatra da je većina bolesti preventabilna, promjenom stila života i prepoznavanjem i liječenjem rizika, osvještavanjem tog problema, moguće je utjecati na smanjenje rizika. Stoga su osmišljene akcije koje podižu svijest o tome, a jedna od takvih je i ovaj Dan crvenih haljina u Hrvatskoj. Drago nam je što je dobro prihvaćen, žene su se odazvale i progovorile o svojoj bolesti, kako je nastao njihov moždani udar, kako nisu znale što se događa, ispričale su put kroz bolest te kako su promijenile svoj život.

“Time podupiru druge žene da se osvijeste kako bi učinile važan korak u poboljšanju svog zdravlja”, rekla nam je prof. dr. sc. Arijana Lovrenčić-Huzjan, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice te predsjednica Organizacijskog odbora zdravstveno-edukativne akcije “Dan crvenih haljina” koja se u Hrvatskoj počela obilježavati 2019. i ove će se godine održati treći put. Organizatori akcije Dan crvenih haljina su Hrvatski liječnički zbor – Hrvatsko neurološko društvo, Gradski ured za zdravstvo grada Zagreba, a suorganizatori Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Briga o zdravlju

Cilj je akcije osvijestiti žene o mogućnosti nastanka moždanog udara i u mlađoj životnoj dobi te o važnosti brige o vlastitom zdravlju. Oko 90% moždanih udara i srčanih bolesti koje mogu utjecati na nastanak moždanog udara može se spriječiti liječenjem čimbenika rizika za njegov nastanak. Na te je čimbenike rizika moguće utjecati njihovim prepoznavanjem, liječenjem, ali i odabirom zdravog stila života, prestankom pušenja, fizičkom aktivnošću i zdravom prehranom. Tako se u Americi pokazalo da su se žene počele kretati, paziti na prehranu, brinuti se o bolestima, što je rezultiralo padom broja moždanih udara. Pokazalo se s godinama da je sve veća prisutnost čimbenika rizika u mlađoj životnoj dobi te je stoga potrebno ukazivati na njih, kako bi se mogli prepoznati i voditi brigu o vlastitom zdravlju.

“Žene su važne. Ako se u obitelji majka razboli, svi su bolesni. Osjećaj je da je žena integralni dio funkcioniranja naših života i cijelog društva, i kad ona popusti, i sve drugo se uruši. Stoga je važno ohrabriti žene da se brinu o sebi, svojoj dobrobiti, zdravlju, izvan uobičajenih liječničkih kontrola, i tako će se poboljšati stanje cijelog društva. Akcija će se održati podizanjem svijesti o značaju moždanog udara te važnosti brige o vlastitom zdravlju, preko socijalnih medija, plakata, edukativnih letaka. Kao i prethodnih godina, organizirat ćemo hrabre žene koje su preboljele moždani udar da to izraze, poslat ćemo ključne poruke o brizi za vlastito zdravlje. Organizirat ćemo edukativne akcije preko virtualnih platformi, a ove godine će akcija, zbog epidemije Covid-19, biti u skladu s tim. Naime, infekcija Covidom-19 ima značajan utjecaj na pojavnost i ishod moždanog udara. Završna će se svečanost, uz ključne poruke te prisutnost hrabrih žena održati u petak 5. veljače 2021. u epidemiološkim uvjetima, a prenosit će se preko internetskih platformi”, poručila je dr. Lovrenčić- Huzjan.

Često neprepoznat

Moždani udar je drugi po redu uzrok smrti u Hrvatskoj. Od ukupnog broja preminulih osoba, od njega premine 13,3% žena i 9,2% muškaraca. Žene imaju i dugotrajni viši rizik od nastanka moždanog udara jer dulje žive. Također, mogućnost smještaja u instituciju je veća jer češće žive same. Veće je i opterećenje bolešću zbog veće prevalencije poremećaja raspoloženja, depresije, smanjenja pokretnosti i niske kvalitete života, tvrdi naša sugovornica.

Kod muškaraca se prvo kardiovaskularno oboljenje manifestira srčanim udarom, a kod žena moždanim udarom. Kod žena se u generativnom razdoblju javljaju rjeđe vrste moždanog udara, koje često imaju atipične prezentacije od onih koje se uobičajeno smatraju znakom moždanog udara. Zato moždani udar često ostaje neprepoznat u žena.

“Klasična slika moždanog udara sa slabošću ekstremiteta i smetnjama govora u žena se javlja u kasnijoj životnoj dobi, kada često žive same i zbog toga žene budu dovedene u hitnu službu kasno, kada nije više moguće aktivno liječenje moždanog udara. Stoga je i ishod moždanog udara lošiji. Nadalje, žene imaju neke čimbenike rizika koji su specifični za ženski spol, a odnose se na one koji su vezani uz trudnoću i porod, kao i primjenu hormonske terapije. Pojava povišenog krvnog tlaka ili bolesti srčanog mišića tijekom trudnoće mogu dalje povećavati rizik od nastanka moždanog udara”, opisuje dr. Lovrenčić- Huzjan neke faktore koji dovode do ovog opasnog stanja.

Od tradicionalnih vaskularnih rizika za nastanak moždanog udara neki imaju jači učinak u žena, kao npr. povišeni krvni tlak, nepravilan rad srca koji se naziva atrijska fibrilacija, i dijabetes mellitus. No, postoje i nevaskularni čimbenici rizika, kao psihosocijalni stres i depresija, koji imaju jači učinak na žene nego na muškarce.

Bogato iskustvo

“Još se jedan čimbenik rizika zamjećuje u zadnje vrijeme, a to je krhkost. Može se definirati kao klinički sindrom karakteriziran sporošću hoda, slabošću koja se mjeri slabim stiskom ruke, samoprocijenjenom niskom razinom fizičke aktivnosti, iscrpljenošću i nenamjernim gubitkom tjelesne težine. Nakon preboljelog moždanog udara i dalje se razvija krhkost, što dalje povećava rizik za nastanak novog moždanog udara. Migrena je također rizik koji ima veći utjecaj na nastanak moždanog udara u žena u odnosu na muškarce, osobito u kombinaciji s pušenjem i primjenom
oralnih kontraceptiva, što višestruko povećava rizik”, upozorava ova liječnica koja ima bogato iskustvo borbe s ovom bolešću.

Dodaje i da žene češće imaju rjeđe moždane udare kao npr. one uzrokovane pucanjem stijenki krvnih žila glave i vrata, pojavu proširenja krvnih žila (aneurizme) mozga, bolesti krvnih žila koje nisu uzrokovane aterosklerozom, tzv. vaskulopatije, ili moždani udar koji je uzrokovan prolaznim promjenama stjenki krvnih žila.

Što je uopće moždani udar i kako do njega dolazi?

Moždani udar je smetnja funkcije mozga koja nastane kao posljedica poremećaja cirkulacije. Može nastati prekid cirkulacije zbog začepljenja krvne žile, a može nastati i pucanje stjenke krvne žile te prodor krvi u mozak. Također može nastati i smetnja cirkulacije venskog sustava. Moždani udar uzrokovan začepljenom krvnom žilom najčešća je vrsta, a uzroci začepljenja mogu biti različiti. Najčešće su posljedica začepljenja ugruškom koji je došao iz srca ili iz krvne žile koja dovodi krv u mozak. Smetnja cirkulacije može biti posljedica promjene stjenke krvne žile zbog različitih uzroka ili urođenih promjena. Bolest malih krvnih žila može dovesti do nespecifičnih prezentacija moždanog udara ili nekih tipičnih krvničkih slika. Pucanje stjenke krvne žile te krvarenje u moždani parenhim također ima različite uzroke. Jedna od njih su proširenja krvnih žila nazvana aneurizme koje se češće javljaju u žena. 

Žene – važne ste!

“U tijeku kampanja usmjerenih na borbu protiv moždanog udara ističu se ključni znakovi najčešćih prezentacija moždanog udara. To su slabost jedne strane lica, smetnje govora, slabost jedne strane tijela. Osim toga, mogu se javiti manje tipične kliničke slike kao npr. smetnje vida, glavobolja, rušenje u jednu stranu tijela, smetnje koordinacije, poremećaj svijesti. U liječenju moždanog
udara ključno je vrijeme. Stoga je kod sumnje na nastanak moždanog udara važno odmah pozvati hitnu službu, kako bi se započela dijagnostika i aktivno liječenje. Zdravstveno je osoblje to koje će procijeniti je li sumnja opravdana. Odgoda dolaska u hitnu službu može dovesti do pogoršanja simptoma te izlaska iz ‘vremenskog prozora’ za aktivno liječenje”, upozorava naša sugovornica.

Svake godine moždani udar ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke pa je iznimno važno biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.

“Važno je ženama reći da su važne, da su njihovo zdravlje i dobrobit važni te da se moraju same posvetiti sebi i svome zdravlju. Cilj je ove kampanje na to ukazati te ih ohrabriti u brizi za vlastito zdravlje. Također, skrećemo im pažnju na rizike specifične za žene, na specifičnost kliničke slike koja može biti nespecifična i često neprepoznata te na važnost brzog dolaska u hitnu službu kako bi bile adekvatno liječene. Najteže je mijenjati ponašanje, ali se pokazalo da promjena stila života i briga o vlastitom zdravlju mogu smanjiti rizik za nastanak moždanog udara. Stoga je potrebno prestati pušiti, izbjegavati zadimljene prostorije, povećati  razinu fizičke aktivnosti, u prehranu uključiti što više povrća, voća, ribu i orašaste plodove, a smanjiti unos šećer i soli. Neka su ponašanja rizična kao npr. ekscesivna konzumacija alkohola, primjena droga te ih treba izbjegavati. Potrebno je kontrolirati krvni tlak, razinu šećera u krvi, masnoću, puls te liječiti poznate bolesti uz redovite kontrole.

Potrebno je održavati vlastito zdravlje koje uključuje i oralno zdravlje te redovite posjete stomatologu. U tijeku smo pandemije Covid-19, misli na sebe i druge, cijepi se!”, zaključuje
naša sugovornica.

Izvor: dnevno.hr