- GettyImages
Svjesni smo štetnih čestica u zraku, problema automobilskih ispušnih plinova i drugih izvora onečišćenja. Ono o čemu rijetko tko razmišlja je - zagađenje bukom. Ali u prosječnom uredu buka se penje do 85 decibela, što je kao da cijeli dan pokraj vas zuji usisavač, piše Jutarnji list.
Sluh prvi strada i otorinolaringolozi zamjećuju zabrinjavajući trend porasta broja pacijenata."Posljednje tri godine više ljudi dolazi na pregled i ispitivanje sluha u audiološku ambulantu nego što je to bilo prije. Ono što zabrinjava jest da dolazi više mladih ljudi do 40 godina starosti s problemima sluha i sa šumovima u uhu," rekao je prof. dr. sc. Robert Trotić Voditelj odjela za otologiju, neurootologiju i audiologiju Klinike za ORL i kirurgiju glave i vrata KB-a Sestre milosrdnice.
Prije su češće dolazili pacijenti u starijoj životnoj dobi, stariji od 60 godina. Sada se ta granica znatno snizila. Kada uzima podatke za povijest bolesti od mlađih ljudi, uglavnom doznajemo da mnogi dosta vremena provode u bučnim klubovima i kafićima, češće slušaju glazbu preko slušalica svojih elektronskih sprava.
Jedan sat rock-koncerta, ukoliko ste blizu zvučniku i ako je intenzitet buke viši od 110 dB, može nepovratno oštetiti osjetne stanice unutarnjeg uha.
No život u preglasnom okruženju štetu nanosi doslovno cijelom organizmu. I ne morate pritom biti profesionalno izloženi silnim decibelima poput pilota ili radnika na pneumatskoj bušilici. Amerikanci su izmjerili buku u prosječnom uredu - prosjek je 79 i 85 decibela što je kao da cijeli dan pokraj vas zuji usisavač.
Takva razina buke utječe na koncentraciju, pamćenje, pogoršava depresiju, utišava libido... Na svom putu do kore mozga, zvuk prolazi kroz niz križanja s putovima koji su odgovorni za različite životne funkcije, pa tako može utjecati njih. Buka utječe i na pojačano lučenje hormona kortizola te adrenalina i gonadotropina, koji svojom povišenom aktivnošću mogu utjecati na povišenje krvnog tlaka, povišenje kolesterola u krvi, na suženje krvnih žila te time u konačnici i na pojačani rizik od srčanog ili moždanog udara.
Slušanje glazbe preko slušalica ne mora biti opasan ako je intenzitet slušanja primjeren. Tako sluh ne ugrožavate ako u omiljenim hitovima uživate na 50 do 60 decibela. No, ako svi ostali putnici , recimo u tramvaju, čuju glazbu iz vaših slušalica izlažete se riziku od oštećenja sluha. To znači da je intenzitet glazbe sigurno viši od 80 dB, a to je već rizik za trajno oštećenje sluha.
irida
edin.kecanovic
bglavac
