ZANIMLJIVOSTI
Bolest slomljenog srca
Istraživači sa sveučilišta »Johns Hopkins« nedavno su otkrili da velika tuga doista može prouzročiti zdravstvene teškoće veoma nalik srčanom udaru. Znanstvenici smatraju da ljudi uglavnom nisu spremni na ono što slijedi nakon velikog emocionalnog gubitka, tj. snažna bol u prsima zbog koje mnogi potraže kardiologa koji tada za dijagnozu postavi »sindrom slomljenog srca«, odnosno stresnu kardiomiopatiju. Riječ je o boli prouzročenoj naglim naletom adreanlina, koju tijelo proizvede nakon jakog stresa, kao npr. nakon prometne nesreće ili gubitka voljene osobe, tvrde znanstvenici. Srce izgleda veoma slabo kad pacijent dođe liječniku, no za četiri dana pacijent se oporavi i srce počne normalno funkcionirati. Slomljeno srce se u trenutku dijagnosticiranja liječi kao srčani udar, ali to kasnije postaje nepotrebno. Procjenjuje se da otprilike dva posto svih pacijenata koji su liječeni kao srčani bolesnici zapravo imaju sindrom slomljenog srca, koji je najčešći u sredovječnih žena. Navodno se slomljeno srce dokazano može izliječiti, ali za to treba vremena.
Muškarcima bolje kad spavaju sami
Muškarci koji dijele krevet s drugom osobom mogu patiti od privremenog smanjenja kognitivnih sposobnosti, smatraju austrijski znanstvenici. Kad muškarci provedu noć u krevetu u kojem nisu sami, neovisno o tome jesu li imali seksualne odnose, imaju teškoća sa snom te im slijedom toga već sljedećeg dana znatno opadaju kognitivne sposobnosti. Pomanjkanje kvalitetnog sna može dovesti i do povišene razine hormona stresa, napominju istraživači s bečkog sveučilišta. Kod žena koje ne spavaju same nema takvih teškoća jer imaju dublji san, dodaju znanstvenici koji su za potrebe svog istraživanja pratili osam nevjenčanih parova bez djece u dobi između 20 i 30 godina. U istraživanju je također utvrđeno da su žene koje su spavale same idućeg dana mogle u detalje ispričati svoj san, dok su muškarci svoje snove bolje pamtili ako su prije spavanja imali seksualne odnose.
Opasan prestanak uzimanja lijekova
Mnogi pacijenti prestanu uzimati propisane lijekove mnogo prije nego što bi trebali, kažu američki znanstvenici upozoravajući na brojne rizike takvog ponašanja. Znanstvenici iz Denvera su nadgledajući 1.521 pacijenta utvrdili da svaka osma žrtva srčanog udara već u roku od mjesec dana nakon napuštanja bolnice prestane uzimati lijekove koji joj mogu spasiti život. Utvrđeno je i da su pacijenti koji su prerano prestali uzimati odgovarajuće lijekove u odnosu na ostale pacijente imali tri puta veći rizik za smrt i to u vremenu do godinu dana. Istraživači napominju da s preranim prestankom uzimanja lijekova uglavnom koketiraju osobe starije životne dobi, kao i samci i slabije obrazovane osobe. Znanstvenici kao primjer navode bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona koji je prerano prestao uzimati lijekove namijenjene snižavanju razine kolesterola u krvi. Posljedica toga bila je neodgodiva operacija kojoj je morao biti podvrgnut, da bi mu bila ugrađena četverostruka srčana premosnica.
D. Po.
bglavac
irida
edin.kecanovic
