Datum objave:
05.01.2011 09:58
Autor: NJD
Uređaj sastavljen od dva serijski spojena galvanska članka konstruirao je još 1950. rumunjski fizičar Nicolae Vasile Karpen, a prema svim razumnim očekivanjima, već je davno trebao prestati funkcionirati.
Nažalost, muzej nema dovoljno sredstava za njegovo pravilno održavanje pa ne može biti izložen, analiziran i praćen, što mu umanjuje znanstvenu vjerodostojnost.
Karpen je prije više od pola stoljeća ustvrdio da će njegov kup raditi vječno, a prema dostupnim informacijama, čini se da su se njegova predviđanja, barem dosad, ispunila. Uređaj, za koji neki smatraju da je perpetuum mobile, čuva se u uredu ravnatelja muzeja Nicolaea Diaconescua.
Prototip se sastoji od dva serijski spojena galvanska članka koji napajaju maleni motor. Njegovo okretanje pokreće polugu povezanu s prekidačem. Na svakih pola okreta poluga otvara strujni krug i ponovno ga zatvara na početku druge polovice. Vrijeme obrtanja tako je proračunato da za trajanja prekida strujnog kruga kupovi dobiju dovoljno vremena da se napune i obnove polaritet. Jedna od elektroda napravljena je od zlata, a druga od platine. Obje su uronjene u sumpornu kiselinu visoke čistoće.
Novinar rumunjskog lista Ziua posjetio je ravnatelja muzeja krajem veljače 2006. i molio ga da mu pokaže uređaj. Diaconescu je s police skinuo Karpenov kup, a stručnjaci su mjerenjem utvrdili da baterije još uvijek imaju isti napon od jednog volta, kakav su imale i daleke 1950.
Karpenov je kup predstavljen na više znanstvenih skupova u Parizu, Bukureštu i Bolonji. Iako su stručnjaci sa Sveučilišta Brasov pokušali istražiti misterij njegova rada, nisu uspjeli doći do zadovoljavajućih odgovora. Neki znanstvenici smatraju da uređaj pretvara toplinsku energiju u mehaničku, prkosi drugom zakonu termodinamike i predstavlja perpetuum mobile drugog reda. Drugi pak vjeruju da pretvara elektromagnetske valove u energiju.
Nicolae Vasile Karpen (1870-1964) doktorirao je fiziku na Sveučilištu u Parizu 1904. godine na istraživanju magnetskog djelovanja nabijenih tijela u kretanju. Utemeljio je Politehničko sveučilište u Bukureštu kojem je bio prvi rektor. Svoj kup izumio je još 1908.
irida
bglavac
