Spoznaja da svaki trgovac hvali svoju robu stara je koliko i trgovina. Međutim, sasvim je neobično kad o toj robi pozitivno posvjedoče liječnici, ekonomisti, historičari, nutricionisti. A upravo se to dogodilo sa Zagrebačkim friškim kravljim sirom, poznatijim pod nazivom „Zagrebački sirek“.

Iako se prvi put spominje u povijesnim dokumentima iz davne 1593. godine, o njegovom blagotvornom utjecaju na zdravlje svjedoče brojni povijesni i medicinski izvori od druge polovice 18. stoljeća do danas.

Tako je, primjerice, upravitelj Bolnice milosrdne braće dr. Rudolf Lamprecht, magistar kirurgije i porodništva, propisao da jednom tjedno bolesnici obvezno moraju jesti friški kravlji sir.

U narednim godinama o blagotvornom utjecaju friškog kravljeg sira na zdravlje svjedoči ne samo „Liečnički viestnik“ već i brojne novine namijenjene najširim slojevima: Agramer Tagblatt, Glas naroda, Mali katolički vjesnik, Narodna misao, Obzor i mnogi drugi. Stoga kad je prije nekoliko mjeseci njemačka biokemičarka Johanna Budwig koja je više puta bila nominirana za Nobelovu nagradu konstatirala kako je postigla nevjerojatne rezultate u liječenju raka i drugih teških bolesti dijetom koja se temeljila na svježem kravljem siru od nepasteriziranom mlijeka i lanenom ulju malo je tko bio iznenađen.

Vjerojatno zato jer sva blagotvorna svojstva Zagrebačkog sireka još uvijek nisu otkrivena. „Treba nešto ostaviti i za buduće naraštaje znanstvenika“, govore u Udruzi malih sirara Grada Zagreba „ZG sirek“. Naime, oni ni jednog trenutka nisu posumnjali u niz pozitivnih svojstava proizvoda kojeg proizvode i svakog dana donose na zagrebačke tržnice. Često ih pitaju: zašto konzumirati Zagrebački sirek? Iako je razloga mnogo, oni se mogu svesti na sedam najbitnijih:

Kao prvo, riječ je o iznimno ukusnom proizvodu koji se razlikuje od svih ostalih sireva na svijetu. Naime, većina sireva se od pamtivijeka proizvodi kako bi se mlijeko i mliječna mast „konzervirale“ za kasnije.

Filozofija proizvodnje Zagrebačkog sireka je dijametralno suprotna – on se proizvodi sa isključivom svrhom da bi se konzumiraa isključivo svjež. Stoga je njegov okus specifičan, neponovljiv i neusporediv sa svim ostalim sirevima. Nakon proteka relativno kratkog vremena za konzumaciju on gubi sva svoja nutritivna svojstva, okus, miris.

Kao drugo, rije je o iznimno zdravoj namirnici, koja prosječno sadrži 20-40 posto bjelančevina i oko 15-ak posto mliječne masti, a odličan je izvor vitamina i minerala, u prvom redu kalcija, fosfora i magnezija.

Zahvaljujući značajnom sadržaju kalcija, Zagrebački sirek ima važnu ulogu u sprječavanju osteoporoze, odnosno u održavanju dobrog zdravlja kostiju, prevenciji od srčanih bolesti, povišenoga krvnog tlaka i raka debelog crijeva, doprinosi i zdravlju zuba sprečavajući stvaranje zubnih naslaga, a samim time i razvoj karijesa jer podiže pH vrijednost u ustima, pa na taj način reducira izloženost zuba kiselinama, a važna je namirnica u dijetoterapiji šećerne bolesti te kod bolesti jetre i žuči.

Kao treće, zbog sporo probavljivih mliječnih proteina, kazeina, koji su bogat izvor kvalitetnih proteina, a gotovo da i ne sadrže masnoće, čovjek dugo nakon konzimacije Zagrebačkog sireka osjeća sitost. Zbog toga je to namirnica koja jako pomaže onima koji žele smršaviti te sportašima, ali i svima onima koji vode računa o optimalnoj prehrani.

Kao četvrto, za razliku od mnogih drugih namirnica, Zagrebački sirek se može odlično „sljubiti“ s nizom drugih namirnica, ne gubeći pri tome svoja nutritivna svojstva.

Sirek se može konzumirati s mesom, s povrćem, voćem, a da pri tome ni jedna od namirnica ne izgubi svoja gastronomska svojstva, te svoje karakteristične mirise i ukuse. Sličnu osobinu ima samo nekoliko namirnica u ljudskoj prehrani.

Kao peto, konzumacijom Zagrebačkog sireka štedimo novac. Riječ je o relativno jeftinoj namirnici, dostupnoj svima. U vremenima krize i recesija, svaka ušteda je dobro došla. Sirek je, treba li to spominjati, jeftiniji od mesa, od voća pa i od povrća.

Kao šesto, konzumacijom Zagrebačkog sireka pomažemo domaće lokalno gospodarstvo. U ovom trenutku u široj okolici Zagreba postoje cijela sela i općine koja su se nekoć bavila stočarstvom u kojima više nema jedne jedine krave i nije daleko vrijeme kad će djeca poljoprivrednika ići gledati krave u zoološkom vrtu. Stočarska proizvodnja u okolici Zagreba nije se razvila i nazaduje, a tek nekolicina farmi ima veći broj krava. U takvom ozračju Zagrebački sirek nesporno pomaže razvoju mljekarstva i stočarstva te otvara i čuva nova radna mjesta.

Napokon, kao sedmo, riječ je o tradiciji. Zagrebački sirek je autohtoni zagrebački proizvod star najmanje 400 godina. Najmanje četiri duga stoljeća, iz generaciju eu generaciju, na stolovima Purgera se bar nekoliko puta tjedno našao njihov Sirek. Namirnicu koju nema ni jedan drugi grad na svijetu. Zar ćemo dozvoliti da ova stoljetna tradicija nestane?