Učiti principe zdrave prehrane, i utjeloviti ih u svoj život, u svoj rad kao savjetnika za zdravo življenje ili u svoje programe koje nude spa meni gostima. Hrana je temeljna potreba življenja - a zdravo življenje podrazumjeva pravilnu i zdravu prehranu...

• Funkcionalna hrana

Danas se piše o prehrani više nego ikada do sada. Uzroci tome su različiti. Činjenica je kako ljudi sve više postaju svjesni važnosti utjecaja prehrane na području prevencije zdravlja ali i liječenja mnogih bolesti. Pretili ljudi žele biti mršavi, dok mršavi s druge strane teže za kojim kilogramom više. Bolesni u hrani traže lijek, a zdravi hranom nastoje očuvati zdravlje.
Zdrav način života ne podrazumijeva samo bavljenje fizičkim aktivnostima, prestanak pušenja ili dovoljnu količinu sna. Nove spoznaje o očuvanju zdravlja pridaju veliku pažnju prehrambenim navikama pojedinaca ali i cijelog pučanstva.

U posljednje se vrijeme često spominju pojmovi kao «zdrava hrana», «funkcionalna hrana», «nutricionizam», «pravilna prehrana». Činjenica je, kako hrana, tj. način prehrane uvelike utječe na zdravlje pojedinca – bilo pozitivno ili negativno.

Nutricionizam, kao znanost o prehrani, tek posljednjih desetak godina dobiva na važnosti. To je posljedica činjenice da ljudi postaju svjesni pozitivne veze između pravilne prehrane i poboljšanja zdravstvenog stanja. S tim u vezi je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila 16. listopada za Svjetski dan hrane. Time se je ujedno željela pružiti mogućnost svakom pojedincu upoznati se s problemom prehrane i, shodno tome, prilagoditi ili promijeniti vlastite prehrambene navike.

Pravilna prehrana je prehrana, koja zadovoljava energetske potrebe i potrebe za svim esencijalnim hranjivim tvarima, a istodobno smanjuje rizik oboljevanja od kroničnih bolesti povezanih s načinom prehrane. Prema američkoj definiciji iz 1974. godine, zdrava hrana podrazumijeva «namirnice, koje pridonose promociji fiziološke i psihološke ravnoteže organizma kao i optimalnoj otpornosti na stres, infekciju i bolest.» Danas se pod tim pojmom podrazumijevaju proizvodi od cjelovitog zrna žitarica, riba, maslinovo ulje, crno vino, citrusno voće, obojeno povrće, fermentirani mliječni proizvodi (probiotika) idr. Kao tipičan primjer zdrave odnosno pravilne prehrane WHO navodi mediteransku prehranu, koja se ujedno s pravom može nazvati funkcionalna prehrana, jer pozitino utječe na ukupno zdravlje pojedinaca.

Pojam «funkcionalna hrana» podrazumijeva «svu hranu s biološki aktivnim djelovanjem, koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije». Osnovna svrha funkcionalne hrane nije utažiti glad ili osigurati organizmu neophodne hranjive tvari, nego spriječiti bolesti i poboljšati fizičko i psihičko stanje čovjeka. Prema tome, funkcionalna hrana ima dvojnu ulogu – služi kao hrana i kao lijek.

Iako je funkcionalna hrana novi industrijski trend, ona je u kineskoj tradicionalnoj medicini poznata već 1000 godina prije Krista. Danas se najviše funkcionalnih proizvoda proizvodi u Japanu, gdje postoji i zakonska regulativa za ovu vrstu proizvoda. Ideja funkcionalne hrane je u Japanu prvi puta promovirana 1984. godine, dok je na europskom tržištu prisutna od sredine 90-ih godina 20. stoljeća.

Mnoge namirnice, koje se koriste u svakodnevoj prehrani, mogu se svrstati u funkcionalnu hranu. U nastavku će se spomenuti one najvažnije.

Mliječni proizvodi
Mliječni proizvodi su bili prvi, koje su europske prehrambene kompanije predstavile kao funkcionalnu hranu. Oni su jedan od najboljih izvora kalcija i esencijalnih hranjivih tvari, koji preventivno djeluju na nastanak osteoporoze i smanjuju rizik od nastanka raka crijeva. Najpoznatijii «funkcionalni» mliječni proizvodi su jogurt, kefir i acidofil.

Riba
Ribe kao što su skuša, tuna, losos i brancin bogate su omega – 3 masnim kiselinama, koje spadaju u skupinu esencijalnih nezasićenih masnih kiselina. One imaju važnu ulogu u sprječavanju bolesti srca i krvožilnog sustava, smanjuju kolesterol u krvi i nastanak krvnih ugrušaka.

Žitarice
Žitarice predstavljaju više od 73% ukupne svjetske proizvodnje biljne hrane. One su izvor dijetalnih vlakana, proteina, minerala i vitamina. Proizvodi, koji u sebi sadrže zob, smanjuju kolesterol u krvi, te imaju terapeutski učinak na bolesti srca i krvožilnog sustava. Zrna soje su bogata bjelančevinama i izoflavonoidima, koji ublažavaju klimakterijske tegobe i snižavaju kolesterol u krvi.

Povrće i voće
Povrće i voće je dobar izvor raznih vitamina i drugih komponenata, koje djeluju kao antioksidansi. Također je bogato topljivim dijetalnim vlaknima. Rajčica je na primjer, postala popularna zbog visokog sadržaja likopena, koji smanjuje rizik nastanka raka prostate, probavnog trakta, pluća, kože,... Nadalje, pozitivan učinak češnjaka je poznat od davnina. Osim što ima antibiotsko djelovanje, snižava visoki krvni tlak i kolesterol u krvi. Povrće kao što su brokula, kelj, cvjetača također smanjuju rizik od nastanka raka. Agrumi, kao što su naranča, limun, limeta, grejp, osim što sadrže vitamin C i dijetalna vlakna, bogati su tvarima, koje su snažno oružje protiv raka.

Zeleni i crni čaj
Zeleni čaj je važan izvor antioksidansa, kao što su karotenoidi, tokoferoli i vitamin C. Osim toga, djeluje antibakterijsko i protuupalno. Crni čaj je po kemijskom sastavu složeniji od zelenog, ali ima slično djelovanje.

Maslinovo ulje
Pozitivni učinci maslinovog ulja poznati su još iz antičkih vremena. Maslinovo ulje sadrži optimalan odnos esencijalnih masnih kiselina i vitamina, koji preventivno djeluju kod bolesti srca i krvožilnog sustava. Ujedno smanjuje rizik od nastanka gastritisa i čira na želucu, a ima i pozitivan utjecaj na rast i razvoj djeteta.

Prema nekim istraživanjima provedenim u različitim europskim zemljama, većina potrošača ne poznaje izraz «funkcionalna hrana», ali većina ispitanika podržava obogaćivanje hrane funkcionalnim sastojcima (vitaminima, mineralima, dijetalnim vlaknima,...). Prihvaćanje takve hrane prije svega ovisi o upućenosti potrošača te o svijesti o korisnom utjecaju pojedinog sastojka na zdravlje. Ipak, potrebno je napomenuti, kako je prehrana samo jedan od čimbenika, koji utječu na zdravlje pojedinaca. Naime, velik utjecaj na zdravlje i opće stanje organizma imaju i pušenje, količina tjelesne aktivnosti te stres.