U EU na kraju 2008. godine širokopojasnom internetskom DSL tehnologijom bilo je pokriveno 92,7 posto ukupnoga pučanstva i 76,6 posto seoskih stanovnika, za Hrvatsku ti podaci uopće ne postoje. No dovoljno govori da je najvećem gradu Hrvatske u Zagrebu nedavno izgrađeno čitavo stambeno naselje, Sopnica-Jelkovec, bez pristupa širokopojasnome internetu, piše Večernji list.
Dok u EU širokopojasni internet koristi 49 posto pučanstva, u Hrvatskoj je ga rabi 27 posto. No, brzi internet ima 88 posto hrvatskih tvrtka, a u EU sedam postotnih bodova manje. Svakodnevno je na internetu 43 posto Europljana, a samo 27 posto Hrvata. Nikada se još internetom nije služilo čak 54 posto Hrvata, a 33 posto Europljana.
Elektroničku poštu redovito šalje 53 posto Europljana, a samo 31 posto Hrvata; obavijesti o robama ili uslugama na internetu traži polovica europskih, a trećina hrvatskih stanovnika: vlastiti sadržaj na internet stavlja 11 posto Europljana, a šest posto Hrvata; robe ili usluge za osobnu uporabu internetom naručuje 32 posto Europljana, a sedam posto Hrvata: prodaje ih, pak, 10 posto Europljana, a četiri posto Hrvata.
Hrvatskih građana koji na internetu čitaju dnevne novine je, međutim 28 posto, tri postotna boda više od prosjeka EU 27. Internetsko bankarstvo koristi 29 posto građana EU, a samo 13 posto hrvatskih.
Dok je u EU 72 posto svih temeljnih usluga javne uprave, te 51 posto takvih usluga koje su namijenjene građanima dostupno na internetu, za Hrvatsku ti podaci uopće ne postoje.
irida
edin.kecanovic
bglavac
