• The way of life

Koncept cjelovitog zdravlja znači usmjerenost na življenje i razumijevanje življenja kao procesa na koji možemo utjecati.

U zadnjih deset godina wellness se u svijetu razvija kao filozofija- životni stil, koji usvaja sve više stanovnika, a zasniva se na ideji o usvajanju navika koje pozitivno utječu na podizanje kvalitete življenja i cjelokupno zdravlje pojedinca i zajednice. Dakle wellness je shvaćen kao način života – Wellness – the way of life. Osim toga wellness se u svijetu razvija i kao ponuda mnogih wellness orijentiranih programa u gospodarstvu koji su dio zdravstveno turističke ponude-medical wellness te kao zasebna grana turizma-wellness turizam, ali ipak još više je u svijetu shvaćen kao zasebna grana industrije, koja nosi naziv «spa industrija», odnosno wellness je postao način poslovanja – Wellness the way of business.

Wellness – životni stil

Wellness je životni stil koji je orijentiran na fizičko, psihičko, duhovno i socijalno zdravlje pojedinca. Razvojem i unapređivanjem kvalitete življena stvara se kontekst koji pomaže čovjeku da ukloni prepreke, tako da može ići u budućnost i da može stvarati budućnost.
Može se reći da wellness u svom razvitku mnogo brže reagira na pedest godina staru proklamaciju holistički shvaćenog zdravlja nego što to čini praksa tradicijske medicine te ne čudi da sudjeluje u sve većoj mjeri u razvitku zdravstvenog turizma kakav treba suvremenom čovjeku.

Socijalna dimenzija-wellness ima i socijalnu dimenziju-pobuđuje socijalni rast, sposobnost komunikacije i interakcije s drugim, sposobnost da prepoznamo međuovisnost ljudi i sposobnost da služi određenoj zajednici.

• Profesionalna-stručna dimenzija – Wellness se usredotočuje na obogaćivanje kroz rad; akademski izbor je potreban da bi se ispunili ciljevi karijere i napredovanja. Wellness je program kroz koji se razvijaju sposobnosti, da bi se dosegli ti ciljevi.
• Duhovna dimenzija – Wellness otkriva i pruža unutarni mir i sigurnost, postižući duhovnu snagu i zdrav osjećaj sebe.
• Fizička dimenzija - Wellness naglašava izbor zdravog življenja, kroz različite sustave vježbanja i terapijskih procedura i zdravog životnog stila.
• Intelektualna dimenzija - Wellness stimulira želju za učenjem, povećava savjesnost, znatiželju te stvara i održava vrijednosti naobrazbe i učenja.
• Emocionalna dimenzija - Wellness razvija emocionalno zdravlje i zrelost. Wellness je proces stvaranja, razvijanja i održavanja zdravih individualno prilagođenih navika, osobnih stavova i mogućnosti za promjenu.

Wellness vizija:
Wellness pokrat potiče prihvaćanje wellness kuture, kroz wellness klubove, wellness spa centre, wellness turizam-wellness hotele, wellness destinacije, odnosno u cijelosti nudi takve pogodnosti kao što su: očuvanje zdravlja, poboljšanje zdravlja, aktivan odmor i odmor sa sadržajem, stvaranje navika za zdraviji životni stil, posvećenje osobnih i radnih učinaka, smanjenje bolovanja i smanjenje medicinskih troškova.

Elementi zdravog – wellness životnog stila
Wellness je koncept, ideja zdravog i zadovoljnog živeljenja. Tjelesne aktivnosti, rekreacija, zdrava prehrana, duhovene aktivnosti, njega, masaža, odmor i opuštanje elementi su zdravog životnog stila. Wellness nije vezan za mjesto ni vrijeme, već za pažljivo kreiran model življenja, baziran na holističkoj filozofiji.

Wellness je lijena sestra fitnessa - nepretjerana sportska aktivnost, hedonizam i uživanje u svakom dašku opuštanja i njege, vode i topline, sporta i zabave.
Uravnoteženost tijela i duha, dugovječnost i kvaliteta života prerastaju u kultnu kategoriju. Samo zdrav način vođenja i provođenja života, slobodnog vremena i odmora može neposredno dovesti do dobrog osjećaja i sreće.

Wellness se koncentrira na sve ono što donosi dobro zdravlje-koncept salutogeneze definira sve faktore koji stvaraju, kao pokretače koji pomažu da razvijemo i zadržimo zdravlje.
Wellness razvija odgovarajuće vježbe i postupke za podizanje i održavanje kvalitete života, a evidentno je da samo smanjenje stresa, povrat fizičke forme ili primjena određene vrste gimnastike ili poticanje zdravijih životnih navika, predstavljaju djelotvorana sredstva protiv nastanka bolesti ili smanjenja njihovog intenziteta, a koje su dio svakog od nas.

Wellness i zdravlje
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je još 1948. prihvatila definiciju zdravlja po kojoj zdavlje nije samo odsustvo bolesti i iznemoglosti, već i stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja. Koncept cjelovtog zdravlja znači usvjerenost na življenje i razumijevanje življenja kao procesa na koji možemo utjecati.

Tako se može reći da wellness predstavlja praktičan odgovor na tu definiciju budući da je to pokret čija filozofija promovira stil života koji podrazumijeva niz aktivnosti usmjerenih održanju i unapređenju holistički shvaćenog zdravlja: fizičkog, psihičkog, duhovnog i duševnog.
Tjelesno zdravlje-podrazumijeva izbor zdravog načina življenja, kroz svakodnevno vježbanje, kretanje, zdravu prehranu i opuštanje.

Psihičko, mentalno i duhovno zdravlje odnosi se na poroces stvaranja, razvijanja i održavanja zdravih individualno prilagođenih navika, osobnih stavova i mogućnosti za promujenu. Osobni resursi se odnose na područje učenja i odrastanja, kreativnosti i intuicije, kao i na pronalaženje smisla i ostvarenju samog sebe. Uravnoteženo življenje otkriva i pruža unutarnji mir i sigurnost, postižući duhovnu snagu i zdrav osjećaj sebe. Tijekom života razvijamo prilagodbe kroz usvajanje vještina i razvitak sposobnosti za rješavanje problema na osobnom i poslovnom planu u svrhu prevencije stresne reakcije, s ciljem poboljšanja kvalitete života i djelotvornosti.
Socijalno zdravlje podrazumijeva komunikaciju i interakcije s drugima, prepoznavanje raznolikosti a istovremeno međuovisnosti i sposobnost da surađujemo u zajednici. Socijalni resursi se odnose na ophođenje sa drugima, na upravljanje sukobima i odnosima, kroz razvoj komunikacijskih vještina.

Zdravstveni su sustavi sve do danas u stalnom nastojanju da zdravlje postane osnova medicinskog mišljenja i djelovanja, odnosno nastoje slijediti preventivni koncept.
U sustavima i procesima liječenja i zdravstvene njege te prevecije i rehabilitacije bolesti, uvedeni su visoki tehnološki standardi. Utvrđeno je da tehnologizacija, uz medikalizaciju, često dovodi do dehumanizacije, što je duboko ukorijenjena značajka zdravstvene prevencije visko razvijenih zemalja.

Svakadnevno liječnici najčešće djeluju i liječe klinički i ambulantno samo iz perspektive koja je orijentirana na bolesti. Dominira liječenje prema motu «zdravstvena iskaznica za slobodu simptoma». Preventivne mjere, dakle one koje sprečavaju bolest, nisu dovoljne u prmjeni, čak ni u djelokrugu liječnika koji se bave prirodnim liječenjem. Njihovi postupci i djelovanje također su orijenitirani na bolest.

Ukoliko u čitavom sustavu pružanja zdravstvenih usluga nositelji troškova zajedno s politikom zdravstva plaćaju liječenje bolesti, znači da je više riječ o upravljanju jednim «sustavom bolesti», nego što imaju utjecaja na zdravlje. Iako je liječenjem moguće dovesti čovjeka iz stanja bolesti u stanje slobodno od simptoma, to još uvijek ne znači stanje zdravlja i dobrog osjećaja.
Neophodna vlastita inicijativa za postizanje i očuvanje zdravlja svugdje nedostaje, iako osobna inicijativa i življenje zdravim životom dovode do zdravlja i dobrog osjećaja.

Zdravlje i društvena odgovornost
Zdravlje sve više postaje društvena kategorija. Zdravlje pojedinaca je uvjet za zdravu obitelj, organizaciju i širu društvenu zajednicu. Rastući troškovi zdravstva, koje većini zdravstvenih sustava zemalja u svijetu ne može podnijeti, pokreću akcije za uključivanjem kako pojedinaca tako i radnih organizcaija da preuzmu dio troškova za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja pojedinca. Također se odgovornost za promociju i prevenciju zdravlja pomiče na druge gospodarske grane te na akcije šire društvene zajednice kako bi se kroz informaciju i edukaciju također utjecalo na zdravlje. Mnogi društveni subjekti i organizacije su od devedesetih godina na ovamo mnogo doprinjele širenju wellness i preventivnih mjera. Pokrenuti su mnogi projekti i programi edukacije o prevenciji i sprječavanju rizičnih navika pušenja, prekomjernog konzumiranja alkohola, nezdave prehrane. Postignuti su vrijedni rezultati kroz aktivni doprinos i brigu da njihovi članovi i djelatnici kroz organizirane različite oblike aktivnog odmora i vježbanja postignu dobro zdravlje i spriječe nastanak bolesti. Takve su akcije svakako umjerene i postižu smanjenje troškova liječenja i postižu povećanje radnih učinaka.

Stoga je društvo odgovorno za istraživanje i razvijanje zdravih obrazaca življenja, kroz teorijsku i praktičnu primjenu znanja o nastanku zdravlja i sprečavanju bolesti. To podrazumijeva multidisciplinarni i interdisciplinarni pristup i suradnju kako istraživača tako i ponuđača programa, proizvoda i usluga koji doprinose razvoju i očuvanju cjelokupnog ljudskog zdavlja, koje je uvjet za zdravo društvo i održivi razvoj.

Društvena je odgovornost stručnjaka i profesionalaca, koji istražuju, predlažu ili provode wellness programe i usluge doprinjeti organiziranju wellnessa i kroz profesionalnu orijentaciju ili zanimanje. Za održivo i optimalno življenje trebamo postati pojedinci i društvo koje neprestano uči. Otvorenost za promjene danas je dio kulture življenja. Učenje je prešlo granice institucija.

Wellness i gospodarstvo
Zdravlje je postalo ekonomska kategorija-posao iscrpljuje čovjeka te on više ne može učinkovito izvršavati radne zadatke. S druge strane, zdrav čovjek je produktivniji, zadovoljniji, uspješniji te se može nositi sa svakodnevnim obvezama – «ekonomsko blagostanje ima svoju cijenu».

Procjenjuje se kako je ljudska produktivnost 70 posto odgovorna za gospodarski uspjeh organizacije, a ta produktivnost je ovisna o međuljudskom području i ljudskoj suradnji. Suvremena industirijska društva, kmunikacijiski razvijena, mobilna i s visokom razinom učinkovitosti - često su uzrok latentnih psihosomatskih poromećaja pojedinaca. Ovi poremećaji znatno utječu i dovode do gospodarskih i poduzetničih poremećaja i opadanja produktivnosti rada. « To upućuje na činjenicu da će ljudski talenti i trajna čovjekova kreativnost i zdravlje postati najskuplji resurs te ne čudi da cjelovito zdravlje, kao predmet wellness djelovanja, postaje ključ kulture poduzeća i šire zajednice» (S. Ritter).

Za politiku provođenja wellnessa kao preventivnog koncepta u organizacijama odgovoran je menadžment, jer su preventivni programi sastavni dio poslovnog procesa te im se stoga mora dati jednaka vrijednost kao i drugim dijelovima poslovnih aktivnosti tvrtki.

Jelica Popić, dr.med.