• Limfna drenaža

LIMFNA DRENAŽA , kako je kombinirati sa vezivno – refleksnom masažom i važnim tehnikama kao «Haubold-ova tehnika» i «Tehnika oslobađanja diaphragme»

LIMFNA DRENAŽA (osnovna definicija)
Masoterapijska tehnika koja putem specifičnih manualnih zahvata dovodi do poboljšanja cirkulacije. Stimulira i potpomaže drenažu limfe u slučajevima usporene cirkulacije, edema i zastoja sa velikim doprinosom u rješavanju neestetskih pojava, a osobito kod edematoznog celulita.

Ova tehnika ima zadaću stimulirati i potpomoći drenažu limfe u slučajevima usporene cirkulacije, edema i zastoja. Masaža intervenira efikasno djelujući na resorpciju međustaničnih tekućina.
Tekućina potisnuta tokom provođenja ove tehnike može ponovo proći iz tkiva u cirkularni sistem.
Iz zajedništva ovih akcija rezultira poboljšanje cirkulatornih uvjeta i jedno rasterećenje srca. Limfna cirkulacija postaje reducirana kad se štetni produkti i otpadci nagomilavaju uslijed usporenog i nepravilnog rada limfnog sustava, tada dolazi do nakupljanja tekućina u međustaničnim prostorima, limfa postaje ljepljiva i vrši na tkiva i nervne završetke pritisak koji uzrokuje bol, osjećaj umora, edema i tromosti udova. Zbog ovih uzroka, pogotovo tijekom noći kada je tok limfe još sporiji, ujutro nakon ustajanja je otečenost naročito uočljiva. Važno je napomenuti da zadržavanje tekućine i loš tok limfe dovode do pojave neestetskih pojava - opuštenog tkiva i edematoznog celulita i generalne intoksikacije organizma individue.
Sve ovo su motivi da u kozmetici damo vrlo važnu ulogu limfnoj cirkulaciji, da interveniramo primjenom metode kojom ćemo uspješno potpomoći i otkloniti sve prije navedene promjene. Da bi što uspješnije djelovali osim primjene manualnih tehnika, važna je i primjena aparata (pressoterapija) i dobrih kozmetičkih preparata, naravno samo kao nastavak ručne drenaže.

Fiziologija limfnog sustava
Uloga limfnog sustava vrlo je značajna, jer je on:
- osnovni faktor obrane tijela = zaštitna uloga; svaka strana materija - patogena klica koja uđe u tijelo kroz bilo koji njegov dio biva putem limfe i njezinih žila transportirana do najbližih limfnih žlijezda da bi je tu napali i uništili limfociti.
- drenaža i resorpcija tekućina koja s jedne strane služi kao hrana tkivu i njegovim najudaljenijim stanicama do kojih ne dopiru krvne kapilare, a s druge strane služi za odvođenje štetnih i otpadnih produkata.
- limfni čvorovi služe kao filtri - vrše fagocitozu tj. pročišćavaju dovedenu limfu od mikroorganizama i u njima se stvaraju limfociti.
Iako nemamo organa koji pumpa limfu (kao srce), konstantan tok limfe je prisutan, a omogućen je prvenstveno:
- pritiskom krvne plazme (pritisak koji istjeruje tečnost iz krvnih žila) u međustaničnim prostorima
- mogućnošću kontrakcije vlastitih žila
- pritiskom osmoze u otpadnim materijalu nastalom prilikom metabolizma
- pritiskom grudne šupljine (disanjem), mišićnom kontrakcijom
- zahvaljujući valvolama (zaliscima) koje su kao i limfni čvorovi antigravitacioni mehanizam
Sustav manjih limfnih žila, sakuplja se u dvije velike koje se ulijevaju u venozni sustav na lijevoj i desnoj strani subklavikularne jame ramena.
Limfne žile su smještene odmah ispod kože u masnom tkivu, a smjer im je uspravljen uvijek prema najbližim prigibnim dijelovima tijela, prema kojima se spuštaju radijalno (kao žice na kotaču bicikle).

Funkcija
Limfne žile i limfa imaju funkciju da povrate vodu (H2O) i proteine iz međustaničnih prostora natrag u krv iz koje su potekli. Proteini se mogu vratiti u krv samo putem limfnih žila. Ovo je vrlo važno jer u slučaju da dođe do zastoja toka limfe, iz bilo kojeg razloga, koncentracija proteina u krvi i osmotski tlak će pasti, te mogu uzrokovati promjenu raspoređenosti tekućina u organizmu.

Mehanizam disanja i ošit (diaphragma)
Moramo posebno naglasiti mehanizam disanja koji je izrazito važan za dobar rezultat limfne drenaže.
Temelj mehanizma disanja je u spuštanju mišića ošita, što provocira povećanja intra-abdominalnog pritiska, a smanjenje intra-torakalnog pritiska istovremeno uzrokuje povećanje pritiska u abdominalnom dijelu torakalnog kanala i smanjenje pritiska u njegovom torakalnom dijelu. Drugim riječima, proces inspiracije stabilizira razliku pritiska u torakalnom vodu odgovornom za tok limfe, duž njega prema srcu.



Diaphragma ili ošit je široka mišićno-vezivna opna, razapeta poput šatorskog krila, u formi kupole, a dijeli torakalnu od abdominalne šupljine.
Smještena je u visini lumbalnih kralježaka, sastoji se od središnjeg vezivnog dijela (centrum tendineum) i vanjskog mišićnog dijela (pars muscularis).
Prema mjestu odakle polaze mišićna vlakna, razlikujemo tri dijela: pars lumbalis, pars costalis, pars sternalis.

Važno je napomenuti da u ošitu nalazimo određene formirane otvore kroz koje prolaze: aorta, ductus thoracicus, vena cava inferior, oesofhagus (jednjak) i dr.
Ošit je jedan od glavnih respiratornih mišića, upleten je u razne posturalne problematike, ošit u kontrakturi može prouzročiti razne cirkulatorne i respiratorne probleme.
Zašto govorimo o ošitu i problemima koji se javljaju kad je taj mišić u kontrakturi, zato da bi dali naglasak koliko je važno prije same tehnike limfne drenaže osloboditi i opustiti ošit (koristeći tehnike disanja i oslobađanja dijafragme) i na taj način uvelike doprinijeli rezultatima limfne drenaže.

Uzmimo jedan primjer, klijent sa hiperlordozom, što se dešava sa posturom u tom slučaju:
Nalazimo kontrakturu (skraćenja) mišića, m.quadratus lumborum , m.ileopsoas, diaphragmu i nalazimo kontrakturu (produženja) nekih abdominalnih mišića. (Mišić može biti u kontrakturi produžen ili skraćen jer je kontraktura izostanak produženja i skraćenja mišića).
U tom slučaju prvenstveno moramo djelovati na osnovni problem, opustiti i osloboditi određenim tehnikama te mišiće i tek onda započeti sa masažom.

U takvim slučajevima puno je bolje započeti sa vezivno – refleksnom masažom leđa, Haubold-ovom tehnikom (koja nam omogućuje da opustimo određene mišiće među kojima je i ošit, djelujući na posturalno poboljšanje, te da pokrenemo sve putove eliminacije i pokrenemo proces detoksinacije, o tome smo opširnije pisali u prošlom broju), zatim krenuti sa stimulacijom svih osnovnih limfnih čvorova, popraćene disanjem i završiti sa limfnom drenažom donjih ekstremiteta.

Ili ćemo početi sa tehnikom «oslobađanja diaphragme», stimulacijom osnovnih limfnih čvorova i nastaviti limfnom drenažom cijelog tijela.

Možemo se koristiti i tehnikom «mišićnog ekvilibrija», gdje ciljano tretiramo svaki mišić pojedinačno (o tome u nekom od idućih brojeva).
Svaka od gore navedenih tehnika može se primijeniti jedna neovisno od druge, a po potrebi možemo ih i kombinirati. Naravno potrebna je stručnost i znanje terapeuta da bi odredili sam tok i redoslijed masaže, prilagoditi se individualno svakom našem klijentu, kako bi dobiveni rezultat zadovoljio nas i našeg klijenta.

TEHNIKA «OSLOBAĐANJA DIAPHRAGME»
Disanje:
- abdominalno (sa potiskom na abdomen i lumbalni dio)
- torakalno
- sternalno (uz frikciju sternuma i istezanje m.pectoralis)
- potisak na ramena
- ekstenzija vrata

Masaža trbuha:
- tehnika dugih i kratkih poteza
- stimulacija peristaltike
- romb

Stimulacija hvatišta diaphragme:
- točkasto ispod rebrenog luka
- ritmički potisak na rebra
- povlačenje ramena uz potisak ispod rebara

Potisci u određenim smjerovima tokom udisaja i izdisaja klijenta
Fleksija koljena, potisak na koljena tokom izdisaja
Stimulacija određenih točaka na stopalu
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
U ovom tekstu ukratko je objašnjena limfna drenaža i neke tehnike koje nam mogu pomoći u našem radu, te kako ih kombinirati. Za dobro razumijevanje i pravilnu primjenu potrebno je proći određenu edukaciju.
Objasnili smo ukratko vezivno – refleksnu masažu i limfnu drenažu, tehnike koje prvenstveno djeluju na vezivno tkivo, u idućem broju početi ćemo sa objašnjenjem tehnika koje djeluju na mišićni sustav, «mišićnim ekvilibrijem» i «dubokom mišićnom dekontrakcijom – Gestal».

Sandra Skoblar, vft.