Većina nas je čula za knjigu Žila Verna: 20. 000 milja pod morem. Zanimljiva knjiga . Puna je pustolovina i naučnih dostignuća.  Čitao sam je nekoliko puta. Čak i za lektiru u školi. U toj knjizi, kapetan podmornice:“Nautilus“ putuje po svim morima i okeanima na Zemlji. Sama knjiga nosi naziv „20.000 milja pod morem“ i upućuje na to da je podmornica Nautilus ronila na toj dubini.

Ali...da li je to moguće?

Proučavajući karakteristike planeta u našem sunčevom sistemu, ponovo sam pretresao podatke o Zemlji.

Evo nekih podataka:

-prečnik Zemlje na polovima iznosi 12 714 km

-prečnik Zemlje na ekvatoru iznosi 12 756 km

Razlika od 42 km je zanemarljiva, pa kažemo da je Zemlja okrugla.

Mjere Zemlje su ovdje date u kilometrima, ali koliko je to milja?

 

Milja je mjera dužine uobičajeno jednaka 1 609 metara ili 5,280 fita. Ovakva milja se nekada zove land mile da bi se razlikovala od nautičke milje koja je jednaka 1 852 metra. Na engleskom govornom području tačna dužina milje se neznatno razlikovala u pojedinim zemljama sve do 1959. godine kada se ona tačno uspostavila na

   1 609.344 metara.

 Kilometar je bio originalno definisan kao 1/10,000 linije između Sjevernog pola i Ekvatora koja prolazi kroz Pariz. 

 

Prema tome: 1 milja = 1 609 metara = 1,609 km

 

Sad kad imamo podatak da je jedna milja jednaka 1 609 metara možemo doći do prečnika Zemlje u miljama. Pa tako dobijemo sljedeće:

- 12 714 km x 1, 609 = 20 456, 826 milja

Tako računajući došli smo do 20 456 milja ili, ako (na tolike milje) zanemarimo 456 milja, dođemo do 20 000 milja.

Kad zaronimo 20 000 milja ispod mora, dođemo ponovo na površinu mora, ali skroz na suprotnoj strani planete.

Da li se Žil Vern našalio s nama dajući takav naslov svojoj knjizi, ili je u naslovu i kroz šalu, dao tačan podatak prečnika naše planete?

 

U svakom slučaju, ako zaronimo 20 000 milja ispod mora, naći ćemo se na površini mora.

 Dubina? Nula metara.

Tako, ako kažemo:“20 000 milja pod morem“, isto je kao kad kažemo:“Na pučini“.

 

Jules Verne (Nantes, 8. veljače 1828. - Amiens, 24. ožujka 1905.) francuski je pisac romana za djecu i odrasle, pionir znanstvene fantastike.

U mladosti ga je privlačilo kazalište i napisao je niz operetnih libreta. Zatim su njegovu maštu zaokupila znanstvena otkrića, daleke zemlje, smione plovidbe, istraživački podvizi. Znanstveno-fantastičnim romanom "Pet tjedana u balonu" stvorio je novu vrstu proze i osvojio milijune mladih čitatelja. Uskoro je napisao roman "Pustolovine kapetana Hatersa", čiji su doživljaji odveli čitatelje u polarnu pustinju, a potom "Put u središte Zemlje". Preveden je na sve europske jezike. Svoje je junake Verne ispalio naMjesec, pustio da plove pod morem u podmornici i natjerao da put oko svijeta prevale za samo osamdeset dana, što je u ono vrijeme bio fantastičan pothvat. Najzanimljivije je bilo to da je Jules Verne sam bio uvjeren da će se prije ili kasnije njegova maštanja ostvariti.

Da li i drugi naslovi knjiga Žila Verna kriju ovakve podatke?