1. DRJANOVSKI
Bugarska sorta. Vegetacija joj počinje oko 5. travnja pa je vrlo osjetljiva na kasne proljetne mrazeve. Zori oko 10. listopada. Plodovi su joj krupni (oko 15g ), okruglastog oblika i sadrže oko 50 posto jezgre.
Osrednje je bujna, cvatnja muških i ženskih cvatova ne podudara se dovoljno, pa su joj potrebne druge sorte kao oprašivači (Sorrento, Geisenheim 139, Franquette, Parisienne i Šejnovo).
Osrednje je rodna i ne preporučuje se za glavnu sortu
2. SORRENTO
Talijanska sorta. Vegetacija joj počinje oko 5. travnja pa je vrlo osjetljiva na proljetno smrzavanje.
Zori oko 5. listopada.
Plodovi su joj srednje krupni (oko 11g), jajolikog oblika i sadrže oko 50 posto jezgre. Bujnog rasta, a dobri su joj oprašivači Franquette, Harthley, Mayette, Šejnovo, Jupiter i Eszterhazai II).
Vrlo je rodna i preporučuje se za toplija podneblja.
3. ŠEJNOVO
Bugarska sorta. Vegetacija joj počinje oko 15. travnja pa je osrednje osjetljiva na kasne proljetne mrazeve.
Zori oko 10. listopada.
Plodovi su joj osrednje krupni (oko 12 g),jajolikog oblika (svostvene tamne ljuske) i sadrže oko 55 posto jezgre.
Osrednje je bujna, a dobri su joj oprašivači Drjanovski, Franquette, Parisienne, Geisenheim 286 i Šampion. Vrlo dobro rodi.
4. ESZTERHAZAI II
Mađarska sorta. Vegetacija joj počinje 15. travnja pa je osrednje osjetljiva na proljetne mrazeve.
Zori oko 1. listopada.
Plodovi su joj srednje krupni (oko 13g), okruglastog oblika i sadrže oko 50 posto jezgre.
Osrednje je bujna, a prema vremenu cvatnje dobri oprašivači bi joj mogli biti Šampion, Jupiter, Harthley, Eszterhazai II, Drjanovski, Franquette, Parisienne 286.
Vrlo dobro rodi.
5. MAYETTE
Francuska sorta. Vegetacija joj počinje oko 20. travnja pa je umjereno osjetnjiva na kasne proljetne mrazove.
Zori oko 10. listopada.
Plodovi su joj srednje krupni (oko 11 g), izduženog oblika i sedrže oko 48 posto jezgre.
Bujna je sorta, a prema vremenu cvatnje dobri oprapivači bi joj mogli biti Šampion, Jupiter, Harthley, Eszterhazai II, Drjanovski, Franquette, Prisienne i Geisenheim 286.
Vrlo dobro rodi.
6. GEISENHEIM 139
Njemačka sorta. Vegetacija joj počinje oko 20. travnja pa le umjereno osjetljiva na kasne proljetne mrazeve.
Zori oko 10. listopada.
Plodovi su joj srednje krupni ( oko 12 g), okruglastog oblika i sadrže oko 48 posto jezgre.
Osrednje je bujna, a prema vremenu cvatnje dobri oprašivači bi joj mogli biti Mayette, Šampioni, Jupiter i Šejnovo.
Vrlo dobro rodi.
7. ŠAMPION
Sorta je nastala u Novom Sadu. Vegetacija joj počinje 20. travnja pa je umjereno otporna na proljetni mraz.
Zori oko 1. listopada.
Plodovi su joj srednje krupni (oko 14 g), izduženog oblika i sadrže oko 55 posto jezgre. Osrednje bujna, a prema vremenu cvatnje dobri bi joj oprašivači mogli biti Geisenheim 139, Mayette i Jupiter.
Visokorodana je sorta i preporučuje se kao glavna sorta u vinogradarskim područjima.
8. HARTHLEY
Američka (SAD) sorta. Vegetacija joj počinje oko 25. travnja pa je dosta otporna na kasne proljetne mrazeve.
Zori oko 5. listopada.
Plodovi su joj srednje krupni (oko 11 g), kupastog oblika i sadrže oko 47 posto jezgre.
Osrednje je bujna, dobri su joj oprašivači Franquette i Mayette.Vrlo dobro rodi.
9. GEISENHEIM 286
Njemačka sorta. Vegetacija joj počinje oko 25. travnja pa rjeđe strada od kasnih proljetnih mrazeva.
Zori oko 10. listopada.
Plodovi su joj srednje krupni (oko 11 g), ovalnog oblika i sadrže oko 55 posto jezgre.
Osrednje je bujna do bujna, a prema vremenu cvatnje dobri bi joj oprašivači mogli biti Prisienne, Sorrento, Franquette, Drjanovski, Geisenheim 139, Novosadski kasni i Elit.
Vrlo dobro rodi.
10. JUPITER
Češka sorta. Vegetacija joj počinje oko 25. travnja pa je dosta otporna na kasne proljetne mrazeve.
Zori oko 1. listopada.
Plodovi su joj srednje krupni ( oko 13 g), ovalnog oblika i sadrže oko 52 posto jezgre. Osrednje je bujna, a prema vremenu cvatnje dobri bi joj oprašivači mogli biti Franquette, Parisienne, Sorrento, Geisenheim 139, Geisenheim 286, Novosadski kasni i Elit.
Vrlo dobro rodi.
11. FRANQUETTE
Francuska sorta – sigurno najpoznatija i najraširenija u svijetu. Vegetacija joj počinje oko 1. svibnja pa vrlo rijetko strada od proljetnog mraza.
Zori oko 15. listopada.
Plodovi su srednje veliki ( oko 11 g), izduženog oblika sa svojstvenim zašiljenim vrhom, a prema vremenu cvatnje dobri bi joj oprašivači mogli biti Sorrento, Geisenheim 139, Novosadski i Elit. Daje visoke i redovite prirode.
12. ELIT
Mariborska selekcija. Vegetacija joj počinje oko 1. svibnja pa nije osjetljiva na kasne proljetne mrazeve.
Zori oko 10. listopada.
Plodovi su srednje krupni ( oko 10 g), okruglastog oblika, a sadrži oko 48 posto jezgre.
Bujnog je rasta, a prema vremenu cvatnje dobri bi joj oprašivači mogli biti Franquette, Parisienne, Drjanovski, Geisenheim 139, Geisenheim 286 i Novosadski kasni.Vrlo dobro rodi.
13. PARISIENNE
Francuska sorta. Vegetacija joj počinje oko 5. svibnja pa je otporna na kasne proljetne mrazeve.
Zori oko 15. listopada.
Plodovi su joj srednje krupni (oko11 g), okruglasti i sadrže oko 47 posto jezgre. Bujnog je rasta, a prema vremenu cvatnje dobri bi joj oprašivači mogli biti Sorrento, Geisenheim 139, N ovosadski kasni i Elit. Vrlo dobro rodi.
14. NOVOSADSKI KASNI
Selekcija stvorena u Novom Sadu. Vegetacija joj počinje oko 5. svibnja pa je otporna na kasne proljetne mrazeve.
Zori oko 10. listopada.
Plodovi su joj srednje krupni (oko 10 g), jajolikog oblika i sadrže 54 posto jezgre. Osrednje je bujna. Prema vremenu cvatnje dobri oprašivači mogli bi joj biti Elit i Geisenheim 139. vrlo dobro rodi.