Imali smo motor Jawa Čz, drugo neznam, nije ni bitno.Tada motora nije bilo kao danas, nisu bile ni tolike brzine ali vožnja na motoru uistinu je čarolija. Bilo je svakakvih zgoda na našim putovanjima, srećom ništa teže od razbijenih koljena i malo ogrebotina.Evo jedne zgode.

Vračali smo se iz Varaždina. Negdje blizu ulazu u Zagreb preticali smo ogromni šleper.Na sredini te grdosije počeli smo plesati,stisnula sam se uz supruga i ostala mirna, shvatila sam da suprug poduzima sve što može da ne padnemo.Nisam se uplašila jer sam imala vjeru u njegovo iskustvo, a ako padnemo pa kaj onda, ni prvi ni zadnji put. Kad smo prošli šleper stali smo sa strane. Prasnula je guma.Pošto je imao pribor za krpanje skinuo je kotač da popravi kvar. U kotač je ušao čavao i potpuno razderao unutarnju gumu. (Nemam pojma kako je danas sa kotačima i dali još postoje te unutarnje gume). Treba novu a mi smo nadomak Zagreba i to bez novaca.Nevjerojatno ali nikad nismo razmišljali o nevolji na putu.Nosili smo novaca sa sobom koliko je trebalo za putovanje a o eventualnom kvaru nikad nismo razmišljali. Kako sad doći doma po novac, ići kupiti taj dio, a dan se bliži kraju, trgovine se zatvaraju.

Odlučili smo. Ja idem autostopom u grad, u Zajčevu do šogora pa sa njim u kupnju i na mjesto naše nezgode. U to vrijeme nije bilo mobitela a svi koji su prolazili baš i nisu pokazali želju da pomognu.Moje autostopiranje je također bilo problem. Nitko ne želi stati. A kako i bi, u motorističkoj obleki ljudi su se možda i bojali.

Konačno je stao auto, i to taxi varaždinskih registracija. Objasnila sam u čemu je problem i čovjek me odveo do Lisinjskog. Dalje sam tramvajem na Kvatrić i u Zajčevu. Šogor je odmah krenuo samnom u Draškovičevu u trgovinu, stigli smo 15 minuta prije zatvaranja. Uh koja sreća. Kupili smo što treba i krenuli  do mjesta gdje nas je čekao moj suprug.Popravio je kotač pa smo mogli dalje. Čavao smo dugo čuvali za uspomenu.

Prije pet godina suprug se  ponekad provozao sinovim motorom ali ja nisam smogla snage poći sa njim, dok sam prije uživala u vožnji i ničeg me nije bilo strah. Lijepo se ponekad sjetiti tih motorističkih dana. Saturn17 hvala što si me potsjetila.