MILISLAV DEMEREC Milisav Demerec je bio nas veliki biolog. Roden je u Hrvatskoj Kostajnici 11 sijecnja 1895 godine u obitelji oca Ljudevita i majke Ljubice Demerec. Pohadao je osnovnu skolu u Petrinji arealnu gimnaziju u Zagrebu. Nastavio je studije u Visem gospodarskom ucilistu u Krizevcima gdje je i diplomirao 1916 godine. Krajem Prvoga svjetskoga rata dobio je stipendiju za studije na Agronomskom fakultetu u Grignonu u Francuskoj. 1919 otpocinje postiplomske studije na Cornell ucilistu u SADu. U odsjeku za uzgoj bilja ukljucuje se u skupinu zagenetiku kukuruza predvodenu profesorom R.A.Emersonom. Brani doktorat znanosti na Cornellu 1923 godine i iste godine stupa na odjel za genetiku Carnegijeve institucije u Washingtonu. On je zapoceo problematikom genetike kukuruza i onda prelazi na problem promjenjivih, mutabilnih gena jedne druge biljke: Delphinium ajacis. Kasnije radi na insektima unutar roda Drosophila. Pa onda dolazi problematima mutageneze Drosophila, analiza kromosoma i na drugim vrstama vinskih musica. Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata zahvaljujuci bas ratnim okolnostima bavi se penicilinom i ucinkom zracenja na plijesan koja proizvodi penicilin Penicillium notatum. Otkrio je da mutirana plijesan raste i uronjena u medij . Na taj je nacin bila omogucena njegova farmaceutska eksploatacija. To je znacilo ogromnu prakticnu vaznost u tijeku rata. Streptomicin je omogucio i lijecenje turbekuloze. Kasnije se usredotocuje na svijet bakterija. Zajedno sa kcerkom Zlatom istrazivao je razne gene koji odreduju sintezu aminokiselina. 1960 Uciliste u Zagrebu mu je dodijelilo znanstvenu titulu Doctor Honoris Causa. Iste godine je i umirovljen. Umro je sest godina kasnije u noci 12 travnja 1966 od srcanoga udara na Long Islandu u drzavi New York. NEKA MOJA RAZMISLJANJA O KLOROFILU I POKUS SA ALGAMA Godine 1990 u Kraljevom vrhu ja sam otpoceo sa svojim pokusima u svezi sa takozvanom morskom hipotezom koja ima centralno pitanje porijekla zivota na nasoj planeti. Ova tema nije strogo bioloska mada se moze reci da je u vlasnistvu biologije. Kao takva ona tvori moju originalnu teoriju postanka zivota na nasoj planeti koju sam ja sukcesivno prilagao kroz proteklo vrijeme na poralu Magicusa. Jos je samo ostalo da se razmotre neka pitanja vezana za klorofil i nastanak zivota u moru.
KLOROFIL! Kod mojih istrazivanja morske hipoteze primijetio sam nedavno da je voda izlozena djelovanju elektromagnetske svijetlosti ostala cista kakva je I prije bila. Medutim kada promatramo vodu u akvarijumu onda nakon nekog vremena djelovanja sunceve svijetlosti primjecujemo nastanak algi na staklenim stijenama akvarija. Moguce je reci da je doista rijec o "supi". Moguce je takoder da do toga dolazi usljed toga sto smo nasu ribu hranili hranom za zlatne ribice koja uglavnom sadrzava dusik I ugljik. Prema tome moguce je takoder govoriti o tome da je u sprezi sunceve ili elektromagnetske svijetlosti , dusika I vode doslo do stvaranja klorofila. Ta bi formula u tome slucaju glasila: Dusik +Voda+ Svijetlost= Klorofil Carbon+Voda+Svijetlost=Klorofil Foton se veze za kisik I ponovno pod djelovanjem sunceve svijetlosti biva izbacen u prostor sto je poznato kao proces fotosinteze: Carbon dioxade+voda-djelovanje svijetlosti = secer + kisik , Ili 6 CO2+6H2O – svijetlost-C6H12O6+6O2 Klorofil: C55H72O5N4Mg klorofil a C H O N Mg klorofil b ili C H O N Mg klorofilc1 C55H72O5N4Mghv C H O N Mg klorofil d C55H72O5hvN4Mg C55H72O5hvN4Mg
hv je simbol za foton (Medutim nije nam posve jasno odakle nam taj magnezij. Unutar centra kloring prstena nalazi se magnezijumov ijon. Nije nam jasno odakle ta pretpostavka, odakle taj ijon?????????) Klorofil se naravno razlikuje od procesa fotosinteze. Ali oni istovremeno moraju imati I nesto zajednickoga! Ja osobno mislim da u postojecoj formuli klorofila pored magnezijeva ijona Mg treba doci I FOTON. Ili mozda hv(C55H72O5N4Mg) zlatan gavrilovic kovac POKUS SA ALGAMA Netko bi mogao reci da formula dusika+ugljika+vode+ svjetlosti= klorofil nije provjerena odnosno potkrijepljena ili verificirana dostatnim pokusima. Pa ja mislim da moji pokusi uglavnom dobro pokrivaju zadani problem: voda izlozena svjetlosti producirala je alge. Pri tome svagda treba biti jasno da mora postojati "supa" dusicnih i ugljicnih spojeva. Takoder u pokusu sa vodom bez "supe" pokazalo se da nema algi. Ali algi takoder nema ukoliko nasu vodu sa "supom" drzimo u mracnoj komori bez svjetlosti. Netko bi rekao da su za to potrebni pokusi. Medutim more je sasvim dovoljno da potkrijepi nasu tezu jer u moru na velikim dubinama nema algi. Algi nema na onim mjestima u moru do kojih ne dopire svjetlost. Alge nastaju samo na povrsini mora gdje je rijec o supi i svjetlosti bez obzira dali je rijec o suncevoj svjetlosti ili o elektromagnetskoj. Prema tome formula C55H72O5N4Mghv je istinita. zlatan gavrilovic kovac