On se rodio 2.oktobra 1568 godine u Dubrovniku. Takoder je i umro u Dubrovniku 11 aprila 1626. On je bio svjetski ugledni matematicar i fizicar koji je studirao u Italiji, Engleskoj i Belgiji. Bio je jedan od nekoliko studenata poznatoga Fransoa Vietea. Njegov suvremenik koji se bavio slicnim pitanjima optike i koji je takoder zasluzan za razvoj suvremene prirodne znanosti u Europi bio je Markantun de Dominis samo sto je ovaj djelovao kao biskup u Splitu. Medutim i jedan i drugi predstavljaju kamene medase u razvoju geometrije odnosno optike. Prema tradiciji vlastite porodice Getaldici su navodno iz Juzne Italije , iz Taranta, samo sto su u Raguzu dosli u 8 stoljecu. Dakle do pojave Marinove ova porodica je u Dubrovniku zivjela vec 8 stoljeca. Slicno stvari stoje i sa poznatom dubrovackom porodicom Gundulic koja prema nekim tradicijama dolazi iz Italije u Dubrovnik u 9 odnosno 10 stoljecu. Navodno su Gundulici iz Lucca i da su dosli u Raguzu oko 930 godine za vrijeme vladavine hrvatskoga kralja Pavlimira. Dakle ove su porodice vec stoljecima naseljavale prostor Dalmacije pa je unekoliko apsurdno da se njima oduzima hrvatsko ime kao sto se to radi u nekim stranih historijama i filozofskim rijecnicima.

Napisao je Marin 7 knjiga i to iz razlicitih podrucja matematicke znanosti. Posebno mjesto u njegovom radu predstavljaju pitanja primjene algebre na geometriju i pitanja geometrijske optike. Pisao je takoder o Arhimedu u svome radu Promotus Archimedus iz 1603 godine. On je takoder napisao jedan rad koji sadrzi 42 geometrijska problema pod naslovom Variorum problematum colletio iz 1607 godine u kojem je radu postavio osnove algebraizacije geometrije. U tom smislu on je bio takoder upucen u arapske izvore i prevode arapskih radova koji su se odnosili prije svega na prevode Al Horezmijeve Algebre, pa onda prevode Abu Kamilove Algebre koje prevode je sacinio Gerard iz Kremona. Isto tako ja osobno mislim da je Getaldicu bio od iznimne vaznosti Liber abaci Leonarda Fibonaccija koji je takoder imao arapske izvore. Od samoga Fibonaccija saznajemo da je on putovao kroz Sjevernu Afriku, Egipat, Siriju, Bizant, Siciliju i Italiju .Stoga mi samo mozemo zamisliti sve njegove izvore informacija pored onih latinskih tekstova koji su mu bili na raspolaganju. Fibonacci je na primjer uzimao latinski prijevod Al Horezmijeve Algebre i vokabular pokazuje da je on imao u vidu verziju Gerarda iz Kremone . I uopce mozemo reci da se mi ne mozemo nositi sa povijescu algebarskih jednadzbi na Zapadu bez da uzmemo u obzir prva otkrica iz Algebre Al Horezmija pa do onih solucija algebarskih jednadzbi kakve se one pojavljuju na primejr u radu Ars Magna iz 1545 godine kod Girolama Cardana ili u radovima Nicolasa Cugueta, Luca Paciolia iz 15 stoljeca i u mnogim radovima iz 16 stoljeca kao sto su na primjer i radovi Fransoa Vietea i Marina Getaldica.

Marin Getaldic je takoder radio i na optickim pitanjima i u tom smislu bio je posebno cijenjen od strane takvih znanstvenika kakvi su bili nizozemski fizicar Christian Huygens i Edmund Halley u Engleskoj. Getaldic je takoder bio i konstruktor parabolickog ogledala koje je bilo 66 centimetara u promjeru koji se danas cuva u Nacionalnom Pomorskom Muzeju u Londonu. Za ovo ogledalo vazna je jedna autobiografska nota a ta je da je Marin upotrijebio ovo ogledalo kao opasno oruzje Republike za vrijeme jednog pokusaja invazije Dubrovnika od strane Mletacke flote. Marin je ogledalo postavio u gradskoj luci tako da je refleksijom svjetlosti sunceva zraka spaljivala neprijateljsko brodovlje.

Marin Getaldic je takoder u Padovi upoznao Galilea Galileia sa kojim je kasnije imao redovitu korespodenciju. Isto tako bio je jako dobar prijatelj svoga profesora Franso Vietea. Kao i svi veliki dubrovacki znanstvenici i Marin je imao politickoga i diplomatskoga iskustva. Tako je i on sudjelovao u jednoj diplomatskoj misiji Republike u Konstantinopolju 1606 godine, pa je onda takoder bio clan Velikoga i Maloga Vijeca koji su predstavljali dva politicka tijela Republike Dubrovnik. Danas njegovo ime nosi brod hrvatske mornarice, njegovo ime imaju mnoge ulice u hrvatskim gradovima, pa onda hrvatska optika. Isto tako sa njegovim imenom u asocijaciji stoje Beteova pecina u kojoj je Marin pravio svoje pokuse sa ogledalom, Podzvizd i strategijski vazan grad Ston na granici sa poluotokom Peljescom i fortifikacioni sistem Dubrovika za kojeg je bilo odluceno da ce se graditi ukazom Republike 1604 godine.

zlatan gavrilovic kovac