KAP ROSE I SVIJET

 

Neka je kap rose čula razgovor dva monaha u prolazu. Jedan je govorio drugomu da se svijet nalazi u kapi rose. O tomu je govorio kao o nečemu običnom i očiglednom. Taj jedan bio je mudri i nasmijani, k tomu slavni lama, Dalai lama.

Kap rose zablistala je kao nikad nijedna kap pod suncem.

"U meni je svijet"! kliknula je. "I gle tko to kaže, nitko manji nego lama nad lamama! Oh, kad bih nekako mogla sebe ugledati, i vidjeti u sebi cio svijet! Ah, što ću, kako ću, kuda ću sad sa sobom!? Da, mora da sam čudo, kad cio svijet može stati u mene"!

Za početak odluči da će se obratiti suncu. Razblista se, zadrhti, uputi uvis vijest da se svijet nalazi u njoj, naoko sićušnoj, hlapećoj kapi, koja je, eto, u sebi udomila svemir. Ali sunce ne pokaza znaka da ga se vijest dojmila.

Poče tada rosica iz sebe isijavati sličicu dvojice lama, od kojih je jedan, onaj najmudriji, najslavniji, najnasmijaniji, kazao to i to... Sličica je, umnožena, kružila i iskrila uokolo, pozivajući narode ptica, pčela, trava, mrava, cvijeća, drveća, da zastanu u letu, u padu, u radu, i da se zamisle nad porukom Dalai lame.

Sve dok to nije dodijalo jednoj svraki.

Ona sleti na rosnu tratinu, i zakriješti:

"Pogledaj me, de, u oči, i reci što vidiš"!

Pogleda ona rosica u svračje oko, i vidje u njemu zadrhtani sjaj. U sjaju i drhatu  ugleda rasprsnuto sunce - rasprsnuto na milijune sunaca, a u svakomu suncu ugleda milijune rosnih kapi, u svakoj kapi opet ugleda sunce, i tako u beskraje i nedoglede.

"Nije cio svijet u meni", reče rosica hlapeći naglo i prosvijetljeno. "Nego sam cijela ja svijet".

 

Pitanje: Je li Dalai Lama rekao nešto drugo?

 

Vesna Krmpotić, iz zbirke priča PRIČE PJEVICE