HRVATSKA ISTRA

 

 

 

Istra je najveci poluotok I najnaseljeniji kraj istocnojadranskog primorja. Od kopna je odvojena planinama trscanskog krasa I Cicarije, a dijeli se na tri geografska podrucja: sjeverni - brdoviti rub zove se Bijela Istra, niska pobrdja Siva Istra i otvorene niske zaravni - Crvena Istra. Rimski izvori iz 3. stoljeca zovu tamosnja plemena Istrima ili Histrima, Japodima i Liburnima. Svoja naselja izgradjivali su Rimljani na mjestima ranijih gradova, a podizali su i svoje kolonije: Colonija Pietas Julija - sto ce reci Pula, vojnicka i trgovacka baza Tergeste - sto ce reci Trst, Porentium - Porec, Colonija Julija Albona - sto ce reci Labin. Rimljani su gradili I dobre ceste kao sto je npr. Bila Via Flavia od Trsta do Pule.

Na smjeni 6. i 7. stoljeca zapocinju provale juznoslavenskih plemena u Istru. Papa Grgur I zali se 600. godine da su Slaveni doprli do Istre, pred vrata Italije. Nakon 2 stoljeca doslo je do druge vece i vaznije kolonizacije Slavena u Istru, medjutim sve tamo negdje od 10. stoljeca Franci vladaju zemljom uvodeci u Istru svoj feudalni sistem i u svezi s tim dovode Slavene koji ce kao kmetovi obradjivati zemlju. Od posljednje cetvrtine 11. stoljeca njemacki su carevi podijelili markgrofoviju Istru u nasljedni feud razlicitim porodicama njemackog porijekla i to je imalo kao posljedicu stanovitu germanizaciju stanovnistva Istre osobito od 10. do 13. stoljeca. U narocito teskom polozaju bili su Slaveni jer su se morali braniti od germanskog elementa na feudima I od romanskog elementa u gradovima. Mletci su se manje upletali u poslove Istre do 2. Polovice 12. Stoljeca kada mletacki duzd uzima 1150.g. naslov Totius Istriae dominator – gospodar citave Istre, a osobito se Mletci uplicu u poslove Istre u 13. stoljecu nadalje. Cijelo to razdoblje ispunjeno je mnogim borbama I patnjama naroda Istre do 2. polovice 13. stoljeca kada gradovi redom padaju pod mletacku zastitu pod prisilom ili samovoljno: Porec 1267., Umag 1269., Buje I Novigrad 1270., Motovun 1278., Kopar 1279., Rovinj I Piran 1283., Milje 1288., Pula I Vodnjan 1331., a Trst je vec Mletcima polozio zakletvu vjernosti 1202. dakle vise od 100 godina ranije. Tako su Mletci dobili izravnu vlast nad istarskim poluotokom I uporiste za daljnja prodiranja. Ova je vlast pogodovala useljavanju Slavena tako da su u 16. Stoljecu zapocele velike migracije juznoslavenskog elementa u svezi sa turskim prodiranjem te prebjezi iz Hrvatske, Dalmacije, Bosne, Srbije, Albanije I Grcke medju kojima I Vlasi traze utociste na istarskom poluotoku. Mirom u Pozunu, a to ce reci Bratislavi, 1805. Godine Istra je dosla pod Francusku I pripojena je kraljevini Italiji kao Istarski departman kojim je upravljao prefekt u Kopru, a mirom u Sonbrunu 1809. godine, Napoleon Istru uklapa u jednu cjelinu kao jednu od 7 pokrajina Ilirske provincije. Kasnije, u vrijeme Meterniha, kulturni, politicki I javni zivot je u znaku prevalsti Talijana. Talijanski jezik upotrebljava se u sudovima I upravi, a talijanska inteligencija I gradjanstvo okuplja se oko casopisa La Favilla I L`Istria. U Hrvata se javljaju tek slabi odjeci knjizevnih nastojanja zagrebackih Iliraca, medjutim sto je fakat veoma znacajan za cjelokupnu daljnju povijest nase Istre, jest da je vecina stanovnistva hrvatske I slovenske narodnosti, vise od 2/3. Medjutim na izborima za austrijski Parlament nakon Martovske revolucije 1848. izabrana su 4 talijanska I samo jedan hrvatski zastupnik. Protiv politicke prevlasti razvijene talijanske gospode pod vodstvom nacionalne liberalne stranke I njezine politike potalijancivanja, Hrvati I Slovenci poveli su organiziranu borbu za nacionalnu ravnopravnost. Tako se od sredine 19. Stoljeca nasa hrvatska inteligencija I slovenska braca okupljaju oko casopisa Nasa sloga 1870., drustva Edinost 1878., osniva se politicko drustvo za Hrvate I Slovence 1902. Medjutim s druge pak strane Talijani se snazno odupiru tim nastojanjima pa oni osnivaju 1874. Sicieta Politca Italiana, drustvo Pro Patria, Lega Nazionale, Asociazione Patria, a Hrvati opet u Pazinu 1899. Otvaraju prvu hrvatsku gimnaziju. U studenom mjesecu 1918. Godine u doba I svjetskog rata, talijanska je vojske okupirala Istru I odmah su poceli progoni I potalijacivanje Hravata I Slovenaca I napadaji na njihove politicke I kulturne ustanove. Nakon Rapalskog ugovora Istra je pripala Italiji. Jos prije dolaska na vlast u Italiji 1922. Godine , talijanski ekstremisti dominirali su u Julijskoj krajini I terorizirali su Hrvate I Slovence I talijnske radnike. 1923. hrvatski I slovenski jezik je zabranjen u upravi, 1925. U sudstvu, 1923. Reformom je unisteno hrvatske skolstvo, od 1927. Godine talijaniziraju se prezimena , a od 1928. Godine osobna imena, a 1929. Godine zabranjene su hrvatske I slovenske novine. U to doba zapocela je masovna migracija Hrvata I Slovenaca te se racuna da je u tom razdoblju iz Istre iselilo vise od 30000 ljudi. Za vrijeme II svjetskog rata hrvatski rodoljubi donose odluku 1943. God . o prikljucenju Istre matici Hrvatskoj I tako je I danas, ali vi tu povijest dobro poznajete pa je nije potrebno ovdje sada ponavljati.

　

　

　

　

　

　

zlatan gavrilovic kovac