25. GLAZBA I NJEZIN AMADEUS

 

         Bila među zvijezdama jedna takva glazba, koja je čekala da se na zemlji rodi Amadeus, i samo Amadeus. O drugima, koje su joj nudili, nije htjela ni čuti.

“Dajte mi Amadeusa”! ridala je. “Ja sam se zbog njega rodila, ne uskraćujte mi pravo da se i on zbog mene rodi”!

Molila je, klečala, tišini se zavjetovala na duga stoljeća, odricala se svih drugih zamjenica po tolikim velebnim galaksijama... samo da se njezin Amadeus rodi kao čovjek na zemlji.

 

         Od siline njezine čežnje, jednoga se dana rodio dječak Amadeus. Odmah po rođenju, glazba-nevjesta sišla je svečano na nj, i potom u nj, i zauzela cio beskrajni prostor srca. Tijekom godina, mnoga je druga ljubav utaman kucala da ju puste unutra.

         “Što bi za nj žrtvovala”? pitala je unutarnja glazba slavodobitno, prpošno. “Bi li za nj žrtvovala svoju ljepotu, slavu, i govor? Ja sam bila spremna na to, i zato sam sada u njemu jedna i jedina. A ti, želiš li k njemu, možeš samo ako meni predaš svoje ime i lik bez ostatka, i bez prava na povrat”.

         Neke su pokušavale, neke odustajale, neke bježale glavom bez obzira.

         Amadeus je sve to slušao i uživao, puštajući svojoj ljubavi na volju. Bio je sretan i ponosan što ga ne voli ni žena ni djevojka, već sama sušta ženstvenost svake od njih.

 

 

        Teško je s takvima, ali s manje takvima još je i teže...

 

 

Vesna Krmpotić, DIVNI STRANAC, knjiga 9. (još neobjavljeno)