Neki sporni momenti oko dalekozora Ja necu ovom prilikom mnogo da diskutiram oko pitanja tko je zapravo bio izumitelj dalekozora. Do sada se u povijesti znanosti uglavnom to otkrice pripisivalo Galileju pa su onda time nastajale i raznorazne price o nerazumijevanju Crkve za pitanja astronomije s obzirom da je prva javna demonstracija dalekozora 1609 bila odbijena od strane uticajnih crkvenih ljudi. A onda je suvremena povijest znanosti napokon otkrila nasega De Dominisa kako je to i inace slucaj sa nasim ljudima koji u znanstevnom svijetu gotovo da su zadnja rupa na svirali. Tekst gospodina Ivice Martinovica kojeg prilazem ovom prilikom jako lijepo objasnjava i tumaci cijeli problem nastanka dalekozora zajedno sa De Dominisovom teorijom duge postavljajuci konacno spomenutu problematiku na prave osnove tako da se vidi i nas originalni doprinos. Medutim porijeklo dalekozora kao i eksperimentiranje sa "lecama" ide mnogo stoljeca unatrag. Potrebno je zato da se upoznamo sa radom i zivotom velikoga arapskoga filozofa i "komentatora "Averroesa iz 12 stoljeca s obzirom na cinjenicu da je znanost i u tome pogledu dosla do nekih zapazanja koja su neobicno bitna u sagledavanju problematike porijekla i nastanka dalekozora,konstrukcije leca i eksprimenata sa zaristem. Naime Averroes je konstruirao nesto nalik na dalekozor tako sto je na dva kraja drvenoga stapa pricvrstio staklene posude sa vodom pa bi onda pogledom kroz njih obje pratio kako objekti s one strane ovoga pomagala izgledaju daleko blizi nego sto u stvarnosti jesu. Tako da svakako u nasim razmisljanjima o povijesti leca i dalekozora trebamo obratiti paznju i na Averroesa kako bismo zadovoljili istinsko nacelo svake prave znanosti i svake prave povijesti da znanstveni doprinos treba priznati pravoj osobi koja onda zasluzuje sve nase pohvale i casti. zlatan gavrilovic kovac Ivica Martinovi OPTIKA RASPRAVA MARKA ANTUNA DE DOMINISA:GENEZA, METODOLOGIJA, ZNAENJE Sažetak Kona perspectivis et iride tractatus krajem 1609. i po Antun de Dominis uklju prije Keplera i Claviusa, usmjeren isklju zaklju Bartolija uz pomo isusova nastale su u razdoblju 1588–1595, kad je mladi isusovac bio predava matematike u Collegium Patavinum u Padovi i profesor matematike i filozofije u Collegium Brixiense u Brescii. A budui da je Bartoli te rane spise okarakterizirao dvojako, kao bilješke (commentaria) i raspravu (tractatus), ostavio nam je dvojbu o njihovoj naravi. Ciljajui na svoj prinos teoriji dalekozora, de Dominis je poglavlje o dalekozoru završio izjavom: »prvi sam probio led«. S pravom, jer je njegov rukopis De radiis odobren za tisak 27. sije astronomskog izvješa Sidereus nuncius. Predajui rukopis na cenzuru, de Dominis nije znao da se istodobno Galilei u svom spisu usredoto dalekozora u astronomskim motrenjima, a ne na teoriju i konstrukciju instrumenta. Premda je de Dominisov De radiis objavljen najranije u listopadu 1611, više od godinu i pol dana nakon Galileieva djelca Sidereus nuncius, tekstualna analiza po Dominisovih neizravnih prigovora Galileiu upuuje na zaklju rukopis svoje rasprave nije mijenjao nakon što je objavljen Galileiev Sidereus nuncius. Zato de Dominisove metode i zaklju prema stanju istraživanja na kraju 1609. Ako je Galileiev javni nastup s dalekozorom 1609. i bio povodom za kona prire Dominisova pristupa opti 1595): temelji geometrijske i fizikalne optike, sažeta teorija opti tuma kratak a dragocjen prinos teoriji dalekozora, prvi koji je sastavljen nakon 25. kolovoza 1609. U prvom dijelu svoje rasprave pokušao je de Dominis nanizati sve fizikalne i matemati istraživanja. U svojoj je nakani tek djelomice uspio. Neke su njegove tvrdnje bile to naknadno uveo, ondje gdje su mu zatrebale u dokazu. Sli temeljnim pojmovima. Primjerice, definirao je pojam vidnog kuta, ali ne i žarišne daljine. Nakon nejasnog vlastita tuma dijelu rasprave vješto bavio opti temeljne opti tijekom pokusT. Štoviše, pri izricanju zaklju na pokuse. Dva poglavlja o dalekozoru niti je zamislio niti ostvario kao tekst koji e se zalagati za ili protiv Galileia i po tomu je de Dominisova rasprava sebi priskrbila povlašten položaj, neuo Galileieve epohe. Premda je napisao teorijski tekst o dalekozoru i u prilog dalekozoru, znameniti je Rabljanin dvojio o tomu koliko se instrument može usavršiti, i to s obzirom na njegov glavni u proturije (effectus mirabiles) le Da bi protuma pristupa: povijesni prikaz tuma filozofa, komentar tree knjige Aristotelove Meteorologije i izvornu znanstvenu raspravu (nova et propria disputatio) temeljenu na vlastitim pokusima i obrazloženjima. Slijedei Aristotelovo polazište »Odbijanje je uzrok duge.« ponudio je vlastita tuma izvorni doprinos bio popraen ponekom nejasnoom u obrazloženju i manjkavostima u likovnom prikazu pokusa. De Dominisovo je tuma bilo nepotpuno upravo ondje gdje se to najmanje moglo o dosljedno primijenio stavak o lomu svjetlosti pri prijelazu iz jednog u drugo prozirno sredstvo, premda ga je jasno izrekao na po opisujui pokuse sa staklenom kuglicom ispunjenom vodom nije razlu pojedina dilema, pratiti u pokusu jednu zraku ili njihov snop, u njegovo teorijsko obrazloženje i likovni prikaz klju Na stranicama svoje opti Dominis povezivao je teoriju i eksperiment, i to prou eksperimentalnom nalazu utrla put pogrešnom teorijskom zaklju je vjernost teorijskom polazištu otežavala to Dominisovim opti pratila je stalna napetost s nesigurnim ishodom.
bglavac
irida
edin.kecanovic
