S obzirom na zahtjev ovoga udzbenika Hrvatska znanost kroz 8 stoljeca da se pored imena koja su znacila kamene medase u suvremenoj prirodnoj znanosti uzmu u obzir i oni hrvatski autori koji su imali i svoju kozmologiju to nam je u znanosti u Hrvata u 20 stoljecu preostao jos vjerojatno Marijan Cipra. On je roden 22 kolovoza 1940 godine u Zagrebu gdje zavrsava klasicnu gimnziju te studij filozofije i komparativne knjizevnosti na FF zagrebackoga sveucilista. Od 1964 godine on je asistent na odsjeku za filozofiju. Doktorirao je 1975 godine temom Metamorfoze metafizike. Umirovljen je kao docent 1991 godine. Objavio je jos Misli o etici 1998 a u novije vrijeme jos su stampane njegova ontologija, njegova spoznajna teorija, uvod u filozofiju,a malo je objavljivao u nasim filozofskim casopisima. Cipra je bio zastupnik onoga smijera filozofiranja kojem najbolje odgovara pojam philosophia perennis gdje je istina jedna, bezvremeno vjecna i transcedentna u konacnici istovjetna sa Bogom, podlozna doduse povijesnom razvitku u smislu upotpunjenja i usavrsavanja ali sama ni na koji nacin povijesno promjenjiva. Nema nikakove sumnje da Cipra suvremeno stanje filozofije kao i svijeta u cjelini shvaca kao stanje posvemasnjeg nihilizma. Zato on traga za "lijekom i spasom iz ovoga, zapravo paklenoga i bolesnoga stanja civilizacije". Taj lijek kojeg Cipra trazi on nalazi jedino u spiritualnosti koja ima stupiti na scenu nasuprot materijalizmu i u ljubavi koja treba odmijeniti danasnji hipertrofirani egoizam. S obzirom na problematiku povijesti filozofije Cipra ima stajaliste da je anticka Grcka bila kozmocentricna, srednji vijek je bio teocentrican a nas je vijek antropocentrican. Samo je grcka filozofija kao nigdje i nikada prije u svijetu iznijela ideju covjeka kao umnoga zivoga bica. Tako je on homo sapiens ili zoon logon ehon. Covjek se bitno razlikuje od ostalih poznatih mu zivih bica po umu, po logosu, po nousu koji znaci ujedno i govor i mogucnost drustvenog ophodenja. Moze se reci ne samo da je covjek uman nego i um ima covjeka logos zoon ehon jer samo po umu covjek jest to sto jest a um je besmrtan i sudjelujuci u njemu i sam covjek biva besmrtnim. Medutim covjek se razlikuje od ostalih bica i po svojoj dusi. Dakle covjek je phaenomenom ali i noumenon govoreci Kantovim jezikom. U inteligibilnom svom svojstvu dusa je besmrtna jezgra osobe i ujedno s jezgrom kozmosa. Kao takav covjek je troclani organizam sastavljen od duse, duha i tijela i drustvo bi trebalo biti troclano rasclanjeno: na intelektualnu sferu, na politicku i gospodarsku. Za politicku sferu vazi jednakost, za duhovnu sloboda a za gospodarsku bratstvo. Odatle Cipra zakljucuje da svaki ljudski zivot ako se vodi posteno i iskreno i autenticno vodi ka spasu i svijetlosti ma kolika iskusenja u njemu bila.

Profesor Marijan Cipra umro je u Zagrebu 2 svibnja 2008 godine.

zlatan gavrilovic kovac