ANDRIJA MOHOROVICIC

Andrija Mohorovicic je bio otac Stjepana Mohorovicica o kojem netom govorismo. Andrija je imao cetvoro djece sa zenom Silvijom Vernic. Roden je u Opatiji 23 sijecnja 1857 a umro je 18 prosinca 1936. Poznat je po svojem Mohorovicic diskontinuitetu i kao otac suvremene seizmologije. Studirao je matematiku i fiziku na Filozofskom fakultetu u Pragu 1875 godine na kojem je takoder radio svjetski poznati fizicar i teoreticar Ernest Mach. Prvo je bio predavacem na gimnazijama u Zagrebu i Osijeku a od 1882 godine radi kao predavac na Kraljevskoj Pomorskoj skoli u Bakru. Bio je takoder predavacem geofizike i astronomije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.1898 postao je clan Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu gdje je bio privatni docent a od 1910 postao je redovni sveucilisni profesor.

U Bakru se Mohorovicic susreo sa pitanjima meteorologije i to dok je bio predavacem na Kraljevskoj Pomorskoj skoli. Osnovao je meteorolosku stanicu 1887 godine. Tako je otpoceo sa sistematskim opservacijama,mjerenjim, analizama sam konstruirajuci instrumente za Observatoriju oborina u Hrvatskoj i Slavoniji. 1892 utemeljio je meteorolosku observatoriju na Gricu u Zagrebu gdje je utemeljio meteoroloski servis za citavu Hrvatsku. Observirao je tornado u Novskoj koji se pojavio 31 ozujka 1892. takoder je observirao vihor u Cazmi 1898 godine. U svojim meteoroloskim notama iz 1901 godine on je razmatrao problem pada atmosferske temperature u zavisnosti od visine. Akumulirane podatke svojih observacija oblaka iznio je kao bazu svoje disertacije pod naslovom O observaciji oblaka, dnevni i godisnji oblacni periodi u Bakru koju je obranio 1893 godine na zagrebackom Univerzitetu.

1909 opservirao je slucaj potresa koji se dogodio u Pokupskom regionu, nekih 40tak kilometara udaljenom od Zagreba. Zahvaljujuci seizmografskim stanicama on je zakljucio da seizmicki val udara na rub izmedu razlicitih tipova materijala, dolazi do refleksije i refrakcije vala na isti nacin kao sto svjetlost upada na prizmu i kada se potres pojavi, dva vala, longitudinalni i transfesalni , prolaze kroz zemlju kao razliciti vektori. tako je zakljucio da planeta Zemlja ima povrsinski sloj na vrhu i unutrasnju koru. Tako je zahvaljujuci svojim observacijama ponasanja valova prvi u seizmologiji sacinio razliku ili diskontinuitet povrsinskog sloja planete Zemlje i njene kore. Prema Mohorovicicu ova struktura moze objasniti observaciju dubina gdje seizmicki valovi mijenjaju brzinu i razliciti su u odnosu na kemijsku strukturu izmedu stijena povrsinskoga sloja i zemaljske kore. Iz prikupljenih podataka on je pretpostavio da je gorsnji sloj, povrsinski sloj zemlje negdje oko 54 kilometra u debljini. Mi danas znamo da ovaj sloj jeste na dubini od 5 do 9 kilometara ispod oceanskog dna i 25 odnosno 60 kilometara ispod kontinenata koji nosi tektonicke ploce. Ovi slojevi se danas u suvremenoj seizmologiji zovu Mohorovicicev diskontinuitet ali zbog slozenosti ovoga hrvatskoga imena nehrvatskim znanstvenicima on se pojednostavljeno zove Moho. Sva ova pitanja koja su bila tako sudbonosna za Mohorovicica kasnije su priznata kao fundamentalna pitanja geoznanosti. Umirovljen je 1921 godine kao jedan od najznacajnijih znanstvenika geoznanosti na svijetu u 20 stoljecu. Jedan krater na Mjesecu koji je 51 kilometar u dijametru nosi njegovo ime. Takoder asteroid 8244 nosi njegovo ime, rijecka gimnazija i istrazivacki brod Hrvatske Mornarice.

Istrazivacki brod Hrvatske mornarice Andrija Mohorovicic

Ovaj istrazivacki brod Hrvatske Mornarice je negdje pocetkom sedamdesetih godina prosloga stoljeca bio graden u Poljskoj, u brodogradilistu u Gdansku ili njemackom Dancingu. Moj otac je ispred Hrvatske mornarice bio onaj koji je bio odgovoran za stroj na ovom brodu i postavljen je na njemu kao upravitelj stroja. Neko vrijeme je proveo u Gdansku dok brod nije preuzet a onda je u Poljskoj kupovao jeftini poljski kristal, jeftini poljski jantar i zidne tanjure sa oznakama grada Gdanska. Brod je inace graden u istom onom brodogradilistu koje ce nekoliko godina kasnije postati baza Nezavisnog sindikata Solidarnost kojeg je vodio takoder radnik toga brodogradilista i elektricar Leh Valesa. Brod je inace u to vrijeme vrijedio kao jedan od najsuvremenijih istrazivackih brodova svoga tipa na svijetu.

zlatan gavrilovic kovac